Među demografski najkritičnije europske zemlje uvrštena BiH
Agencija za statistiku BiH formirala je radnu skupinu za izradu prijedloga teksta Zakona o popisu stanovništva, za koji je još neizvjesno kada će biti proveden. S obzirom na to da je u BiH prošli proveden s dvije godine zakašnjenja za ostalim zemljama, 2013. godine, bh. vlasti, kako sada stvari stoje, idući popis planiraju tek za 2023. godinu, piše Večernji list BiH.
Konstantan pad
Ako se popis dogodi, najveća pozornost bit će usmjerena prema demografiji, odnosno koje su se promjene dogodile u posljednjih deset godina. U tom kontekstu važno se podsjetiti na neke rezultate s posljednjeg popisa stanovništva s obzirom na konstantan demografski pad koji BiH bilježi. Podsjećanja radi, rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine pokazali su da je BiH doživjela demografski pad, koji se i dalje nastavlja. Depopulacija i starenje dominantno određuju tijek razvoja njezina stanovništva, a oba procesa dodatno se dinamiziraju povećavanjem razlike između broja živorođenih i broja umrlih (u korist potonjih) iz godine u godinu te nastavkom iseljavanja, pretežito mladih. Uslijed takvih populacijskih tendencija BiH se, prema relevantnim pokazateljima, rangira među demografski najkritičnije europske zemlje. Prema rezultatima popisa stanovništva provedenog 2013. godine, u BiH živi 3,531.159 stalnih stanovnika. To je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da je registriran manji broj stanovnika u odnosu na prethodni popis. Negativna razlika u ukupnom broju stanovnika prema popisima iz 1991. i 2013. godine iznosi 845.874, što predstavlja relativno umanjenje od 19,3 posto. Ustanovljena brojnost stanovništva posljednjim popisom odgovara stanju iz druge polovine 60-ih godina, ali su bitno drukčija njegova dinamička i strukturna obilježja.
Brojnost stanovništva
Ovo umanjenje od gotovo petine stanovništva, popraćeno pogoršanjem njegove dobne strukture, posljedica je rata, ali i poratne društvene krize, u kojima su imanentni čimbenici s izrazito nepovoljnim djelovanjem na populacijske procese. Po svome intenzitetu izdvajaju se: visoki ratni mortalitet (izravni ljudski gubici), prisilne migracije i neostvareni natalitet u ratnim godinama, nezadovoljavajući povratak izbjeglica i iseljenika iz inozemstva, nastavak trenda odljeva stanovnika izvan BiH i nakon rata te stalni pad stope nataliteta u uvjetima društveno-ekonomske tranzicije.
Šokantno zvuči podatak kako je 2013. godine u BiH postojalo samo šest multikonfesionalnih općina: Mostar, Jajce, Busovača, Vukosavlje, Glamoč i Distrikt Brčko, nitko nema iznad 50 posto udjela u stanovništvu. Sada su procjene kako je u BiH znatno manji broj stanovnika.
