Lovrinović: Majorizacija Hrvata je tema koju sarajevska politička čaršija želi izbjeći

Nikola Lovrinović, zastupnik HDZ-a u državnom parlamentu za N1 je govorio o održanoj sjednici Predsjedništva HDZ-a, te o zaključcima koji su tamo doneseni.

Rekao je da HDZ uvijek ima aktualnu političku situaciju kao točku dnevnog reda, te da je razmotreno sve što je ovog trenutka u eteru, javnosti.

“Razmijenili smo sve informacije i donijeli smo određene preporuke kako da se članovi ponašaju i postupaju. Za nas je pitanje svih pitanja rješenje izmjena i dopuna Izbornog zakona, sukladno odluci Ustavnog suda. Nastojat ćemo da kao stranka i HNS ne budemo oni koji koče bilo koje procese, to je generalni stav”, poručio je Lovrinović.

Što se tiče formiranja vlasti na nivou Federacije BiH i državnom nivou on je kazao da su problemi “sa druge strane”.

“Očito je da imamo sa druge strane, da li da ih nazovemo partnere, ili moguće partnere, koji se preslaguju između sebe. Mislim da predstavnike bošnjačkog naroda. Oni nešto čekaju. S nečim se nepotrebno kalkulira, ali mi nismo u mogućnosti ubrzati na način na koji su oni u mogućnosti usporiti”, rekao je u intervjuu za N1 u Danu uživo.

“Vidjeli ste kako je završena sjednica Zastupničkog doma. Mi ne odustajemo da zamjenik mora biti iz reda legitimnih predstavnika Hrvata u Zastupničkom domu PSFBIH. Što se nas tiče proces može teći. Što se tiče uspostave Doma naroda, naš stav je da Izborno povjerenstvo nije institucija koja može donijeti bilo kakve odluke o provođenju Izbornog zakona. Tražit ćemo da se preispita odluka, ne želimo biti kočničari, ali braniti ćemo naš interes i pravo da Domovi naroda budu popunjeni sukladno odlukama Ustavnog suda”, izjavio je Lovrinović za N1.

Što se tiče formiranja Vijeća ministara – ni on niti HDZ ne vide potrebu da se nešto dodatno dogovara.

“Ima li smo sastanke sa SDA, poodavno sa kolegama iz SNSD, ne vidimo potrebu da s bilo kim nešto dodatno dogovaramo i tražimo. Pozicija je jasna, može se nazrijeti parlamentarna većina. Nema spremnosti kod kolega iz reda bošnjačkog naroda, prije svega SDA, ali to se ne može do unedogled odgađati”.

Prvo godišnji plan za NATO – a onda Vijeće ministara, izjava je Željka Komšića oko formiranja ovog tijela – a Lovrinović je na to sve kazao:

“Ja sam do sada bio šef izaslanstva BiH pri skupštini NATO-a, a stavove Komšića ne želim komentirati niti me zanimaju”.

Lovrinović nije želio komentirati ni prisustvo Dragana Čovića na svečanosti Dana Republike Srpske, kojeg je Ustavni sud proglasio neustavnim.

“Najradije ne bih komentirao. Tolika pozornost se neprimjereno daje, pored toliko problema koje BiH ima. Diže se nekakva prašina oko jedne svečanosti koju su provela legalna i legitimna tijela BiH. To su tijela koja rade svoj posao, pozivaju ljude na svečanosti. Mislili smo da je to jedan od načina da se razgale odnosi. Čitavu galamu oko svega su podigli oni koji su najviše odgovori za stvaranje entiteta i svega što imamo. Sada žele odgovornost prebaciti na nekog drugog. Zašto to tako radi sarajevska politička čaršija i dio čaršijskih medija – žele zatomiti neke teme, da treba izmijeniti Izborni temu, da su ‘Hrvatine’ izabrane iz USK u Dom naroda, političku majorizaciju Hrvata od 2000. godine, što se Hrvatima dešavalo u ratu…To su teme koje se želi izbjeći. Vrijeme je da razgovaramo o ozbiljnim temama. Nerazumno je od sarajevske čaršije da tom događaju daju važnost”, poručio je Lovrinović.

A što je sa osudama zvaničnika iz Hrvatske? Stjepan Mesić, Tomislav Karamarko i drugi. Da li je iznenađen?

“Nisam čuo nijedan službeni stav od Europske komisije, Europskog parlamenta, od OHR-a, službeni stav koji je govorio o svečanosti. Osoba koju vi spominjete, niti je službena niti zvanična. Doprinijela je i jedna je od najodgovornijih osoba koja nas je dovela na političke margine u BiH, da nam drugi biraju predstavnike. Jedna od osoba koja nama nema što reći. Neka se pohvali nečim čime je pomogla Hrvatima”, rekao je Lovrinović.

Smjena veleposlanika Del Vechija?

“Nejasan je boravak u Banjoj Luci, završio je kako je završio. Kao Hrvat, što ne ukinu konzulat u Banjaluci, što ne prekinu diplomatske odnose sa BiH? Zašto je Hrvatska dopustila da dođemo u situaciju u kojoj jesmo. Mi smo poslije 2000. godine dovedeni gdje smo dovedeni. Ovo je mandat u kojem se to mora raščistiti. Odnosi sa Hrvatskom moraju biti onakvi kako smo se dogovarali, Hrvatska je mnogo učinila u BiH. Najmanje ko je pozvan da to sve tumači je Mesić i drugi neki zvaničnici”, rekao je za N1.