Ljubić: Izgradnjom Pelješkog mosta bošnjačka politika gubi instrument ucjene Hrvatske

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH Božo Ljubić komentirao je za Hrvatski Medijski Servis odluku dvojice bošnjačkih članova Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić da se Hrvatskoj uputi poziv za zaustavljanje izgradnje Pelješkog mosta uz prijetnju da će u suprotnom BiH pokrenuti tužbu pred Međunarodnim sudom, na što je veto uložio srpaski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kojeg danas treba potvrditi Narodna skupština Republike Srpske.

Ljubić je primijetio kako se hrvatska javnost svako malo kao iznenadi kada dobije ovakve ili slične poruke iz Sarajeva, pri čemu se zaboravlja kako su ista dva člana Predsjedništva inicirali tužbu Ujedinjenim narodima zbog hrvatskog zakona o državnoj imovini, inicirale optužbe na račun Hrvatske za navodno organiziranje selefijskih ekstremista i također opstruirali i još uvijek se opstruira izmjena Izbornog zakona, po presudi ustavnog suda BiH kojima bi se osigurao izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Predsjedništvo i Dom naroda.

 

Dva motiva bošnjačke politike

Upitan što su ciljevi, a što motivi Džaferovića i Komšića Ljubić je kazao kako se, s obzirom da su obojica izabrani bošnjačkim glasovima, radi o bošnjačkoj političkoj agendi.

– Motiv je, po mom mišljenju, pokušaj diskreditacije RH, posebice kada je u pitanju zalaganje Hrvatske za hrvatski narod u BiH i drugi motiv je unutarnjo-političke naravi, a to je pokušaj legitimiranja bošnjačke politike kao jedine prodržavne politike koju oni nazivaju probosanskom politikom, te istovremeno delegitimiranje srpske i hrvatske politike kao razbijačke ili separatističke politike, kazao je Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.

Što se tiče Pelješkog mosta može, Ljubić smatra kako postoji i dodatni motiv, jer se izgradnjom Pelješkog mosta i spajanjem juga i sjevera Hrvatske bošnjačka politika gubi snažan pregovarački adut ili instrument ucjene prema hrvatskoj jer hrvatskoj više nije nužno prelaziti preko teritorije BiH do juga Hrvatske.

 

Pelješki most 400 metara od granice

-Preko Pelješkog mosta pokušava se ishoditi neke ustupke od RH koje se tiču granice na moru. Međutim, ja podsjećam da je sporazumom Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine koji je parafiran i koji je u primjeni zapravo dogovorena granica na moru. Prema tome sporazumu Pelješki most se nalazi dobrih 400 metara unutar teritorijalnih hrvatskih voda a činjenica da su predlagatelji ove tužbe u Predsjedništvu naveli da oni osporavaju izgradnju mosta od Komarne do Pelješca oni time izravno priznaju da se most gradi na hrvatskoj teritoriji, kaže Ljubić.

Džaferović i Komšić navode kako Pelješki most onemogućava neometan pristup BiH međunarodnim vodama.

 

Osiguran prolaz i najvećim brodovima

Ljubić , međutim, naglašava kako je tzv. neškodljivi prolaz brodova ispod Pelješkog mosta osiguran činjenicom da je most visok 55 metara iznad površine mora.

-Dok sam bio ministar komunikacija i prometa BiH meni je došao usuglašen sporazum mješovite međudržavne komisije RH i BiH gdje je dogovoreno i potpisano jednoglasno da BiH prihvaća gabarite ovoga mosta jer oni omogućavaju prolaz ispod mosta i između stubova mosta i najvećim mogućim plovilima, i naravno osiguran je i prolaz tim plovilima međunarodnim vodama, pojašnjava Ljubić za HMS.

 

Žele teretnu luku u Neumu

Ljubić smatra kako postoje i drugi manje transparentni ciljevi i ambicije bošnjačke politike, za opstruiranje izgradnje Pelješkog mosta.

-To su, između ostalog, i tendencije, koje jesu iluzorne, izgradnje teretne luke u Neumu sa svim onim ciljevima koji mogu stajati iza toga. Ja to pouzdano mogu reći jer sam bio ministar komunikacija i prometa BiH kada je 2008. Na dan Svih svetih sam dobio poziv da se organizira javna rasprava o izgradnji teretne luke u Neumu. Naravno da sam to zaustavio i otklonio takvu mogućnost, kao nešto što nije imalo potreban legitimitet. Tu, dakle, postoji mnogo tih tendencija koje imaju svoju političk pozadinu ili čak geopolitičke utjecaje određenih centara.

Komentirajući odluku Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH da uloži entitetski veto na odluku Komšića i Džaferovića, kojeg danas dvotrećinskom većinom treba potvrditi parlament republike Srpske, Ljubić kaže kako je njegov potez razumljiv s obzirom da je Dodik pronicljiv i vješt političar i pragmatik, pogotovo kad se radi o zastupanju interesa RS. On kaže kako postoje najmanje tri razloga zbog kojih je Dodik uložio veto na odluku Komšića i Džaferovića.

 

Dodikovi pragmatični razlozi

-Prvo, Dodik je dobro procijenio da nije interes RS zaoštravanje odnosa s RH i EU. S druge strane postoji jedan konkretan interes Republike Srpske a to je most kod Gradiške granični prijelaz i pristupna veza prema autoputu na koridoru 10 Zagreb-Beograd što je vitalni interes po entitet Republike Srpske. I kao treći racionalan motiv za ovaj Dodikov postupak bila je činjenica da je on mnogo više zainteresiran za rješavanje pitanja granice na istoku prema Republici Srbiji gdje postoje sporenja posebice s bošnjačkom stranom i prema zapadu s Republikom hrvatskom na rijeci Uni. To su, dakle, sigurno tri vrlo racionalna razloga za ovo stajalište Milorada Dodika, naglašava Ljubić.