KUPRES: Medvjedi sve češći gosti u naseljima, svaki drugi dan dođe i uništi par košnica (VIDEO)
Medvjedi su u posljednje vrijeme postali sve češći gosti u kupreškim naseljenim mjestima, pa i gradu.
Zbog nedovoljno šumskih plodova i zakašnjele hibernacije, to i nije toliko čudno. No, problem je što prilikom posjete naseljenim mjestima te opasne životinje pričinjavaju veliku štetu stanovništvu, pogotovo pčelarima i što te štete njima niko ne nadoknađuje.
Pčelar u Kupresu nije lako biti. Glavni krivci su medvjedi koji u zadnje vrijeme veoma često posjećuju njihove pčelinjake, te im nanose itekako veliku štetu. I da stvar bude zanimljivija, ovdje nije samo riječ o pčelinjacima na selu, već i onima koji se nalaze u gradu. Ovo je jedan od njih.
JOSIP ZRNO, pčelar
Trideset osam dana dolazi, nije svaki dan. U prosjeku svaki drugi dan dođe i uništi jednu košnicu, eventualno dvije.
Danonoćna straža u pčelinjaku ne pomaže.
JOSIP ZRNO, pčelar
Mi odemo, on dođe. Kao da nas gleda tu iz ovih malih grmova.
I Marijan Rebrina muku muči sa zaštitom svoga pčelinjaka od medvjeda. Upotrijebio je svaku vrstu zaštite, ali mu ipak medvjed često provali u pčelinjak i napravi štetu.
MARIJAN REBRINA
Ovo što se sad dogodilo je jedan udar na nas pčelare, domaće kupreške pčelare, jer ostali samo ja i Josip Zrno od pčelara koji su na Kupresu. Ostale kolege su odselile pčele sa Kupresa, sve zbog počasti medvjeda.
Iako su sve mjerodavne institucije na vrijeme bile obaviještene o ovom problemu, još nitko ništa konkretno nije poduzeo kako bi se Kuprešaci zaštitili od ove zakonom zaštićene vrste divljači.
MARKO JURIČ, predsjednik kupreškog Lovačkog društva „Tetrijeb“
Mi smo sada nemoćni, nama su ruke svezane jer mi ne gazdujemo sa tom divljači . To je uzeto da Federacija gazduje. A ona ih ne hrani, ne čuva, ni ništa. Niti štetu nadoknađuje ovim ljudima što napravi medvjed štetu.
Medvjedima bi trebalo ostavljati hranu u lovištu, kako bi ih se zadržalo podalje od naseljenih mjesta, preporuka je resornog Federalnog ministarstva.
ZORAN LOVRIĆ, upravitelj lovišta
To su ogromni troškovi, ja ću vam samo reći da jedan kamion klaoničkog otpada pregledanog od strane veterinara košta nas 500 maraka. To vam medvjedu može biti deset dana, da ne govorimo o kukuruzu.
Problem je u ovom slučaju i taj što, glede divljači, stvari nisu jednako definirane u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, i što u ovom slučaju medvjedi ne poznaju međuentitetsku granicu.
ZORAN LOVRIĆ, upravitelj lovišta
Oni znači slobodno love medvjede, ja imam običaj reći Federacija hrani, a Srpska lovi.
Što je ipak najgore, Federacija ih ne hrani, pa se ove veoma opasne životinje ponekad mogu vidjeti i u samom središtu Kupresa.
ILIJA ČIČAK
Viđamo ih skoro svaki dan, ovdje u gradu? Skoro svaki dan.
Srećom, nikoga od ljudi medvjedi nisu napali, ali ni to nije isključeno da bi se moglo dogoditi ako se mnogo ozbiljnije ne pristupi rješavanju ovoga problema.