KROLO: Strane banke, trgovačka i osiguravajuća društva u FBiH diskriminiraju Hrvate

Strane banke, trgovačka i osiguravajuća društva u Federaciji BiH u poslovanju s klijentima koriste isključivo bosanski jezik, iako su prema članku 6. Ustava F BiH tri službena jezika, bosanski, srpski i hrvatski ravnopravni. Na ovu činjenicu već godinama ukazuje Marija Krolo iz Tomislavgrada.

– Sav promotivni materijal, ugovori za kredite, ugovori za otvaranje računa, kreditnih kartica, razni formulari svi su na bosanskom jeziku. Strane banke u FBiH ovakvom nam praksom i u marketinškom pogledu pokazuju da novac nas Hrvata manje vrijedi, kaže Krolo za Hrvatski Medijski Servis.

Krolo je o ovoj očitoj diskriminaciji hrvatskoj jezika pisala raznim institucijama, među ostalim i Predsjedništvu i Glavnom vijeću Hrvatskog narodnog Sabora BiH.

-Banke bi u zemlji i entitetu u kojoj su u uporabi tri službena jezika, koji po Ustavu imaju ravnopravan status iz poštovanja prema klijentima koji su različite nacionalnosti trebali imati promotivne materijale i ugovore na sva tri službena jezika. To, međutim nije slučaj. Ako zatražite ugovor na hrvatskom jeziku od bilo koje strane banke u FBiH, službenik vam ga neće dati, jer jednostavno imaju ugovore samo na bosanskom, kaže Krolo.

Sugovornica HMS-a obraćala se i ombdusmenima za ljudska prava ističući kako je kao Hrvatica na ovaj način diskriminirana.

Iz Agencije za bankarstvo FBiH, slažu su da je prema Ustavu FBiH tri službena jezika u FBiH bosanski, hrvatski i srpski ravnopravni, no dodaju da prema Zakonu o bankama u FBiH i drugim zakonskim i podzakonskim aktima nije utvrđena obveza subjekata bankarskog sustava da koriste sva tri jezika, niti točno određeni službeni jezik. Drugim riječima oni imaju mogućnost odabrati koji će ili koje će službene jezike koristiti.

Krolo kaže da to ne mijenja činjenicu da su Hrvati i hrvatski jezik u Federaciji BiH diskriminirani.

– Zakon o bankama u FBiH, očito je u suprotnosti s člankom 6. Ustava FBiH koji izrijekom navodi da su tri službena jezika u ovom entitetu ( bosanski, hrvatski i srpski ravnopravni) a vidimo da to nije slučaj. Ustavna norma trebala bi biti ishodište za sve zakone i podzakonske akte, koji bi se trebali s njom uskladiti, smatra Krolo.

Zato apelira dan se Zakon o bankama FBiH, ka i drugi zakoni, koji dozvoljavaju diskriminaciju hrvatskog jezika izmjene i usklade sa Ustavom FBiH.

U odgovoru koji je dobila od Ombdusmana ističe se kako bi banke u F BiH trebale razmotriti stavljanje u uporabu i hrvatskoj jezika, ali kažu kako to što banke koriste isključivo bosanski jezik ne diskriminira korisnike u ostvarivanju njihovih prava, niti doprinosi da im neka od usluga nije dostupna.

Krolo se ne slaže s ovakvim stavom Ombdusmana. Moje je pravo da tražim i dobijem ugovor o kreditu ili otvaranju računa, ili, pak promotivni materijal na hrvatskom jeziku koji je prema Ustavu službeni i ravnopravni jezik u FBiH, a banka mi to pravo uskraćuje. To je klasična diskriminacija. Strane banke, mene diskriminiraju u mojoj zemlji, a to im omogućuju naše institucije, kaže Krolo i dodaje:

– Zamislite situaciju u kojoj bi se na šalterima banaka u Sarajevu pojavio promotivni materijal: – Povoljni krediti za umirovljenike u siječnju!. Nezamislivo, zar ne, i u teoriji ni u praksi, kaže Krolo.

Napominje kako su nam banke, za razliku od nekih drugih subjekata, neophodne u svakodnevnom životu i za pružene usluge im plaćamo. Iako zarađuju od Hrvata oni ih stavljaju u kategoriju klijenata drugog reda, kaže Krolo apelirajući da se stane ukraj ovoj diskriminacijskoj praksi./R.I./HMS/