Krišto: SDA je predložila izmjene Izbornoga zakona BiH koje su u sukobu s Ustavom BiH

SDA-ovo prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH u sukobi je s presudama Ustavnog suda BiH, izjavila je za Dnevnik.ba Borjana Krišto, predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

SDA je, podsjećamo, u parlamentarnu proceduru pustila svoj prijedlog izmjena Izbornoga zakona BiH koji u suštini ima cilj zacementirati sadašnje neravnopravnosti između konstitutivnih naroda u FBiH. SDA želi zadržati dominantan politički položaj u FBiH u odnosu na hrvatski narod, a pri tom njihov prijedlog sadrži niz odredbi koje krše kako Ustav BiH tako i Ustav FBiH.

Prijedlog izmjena Izbornoga zakona BiH koji je u parlamentarnu proceduru poslala SDA bavi se izborom delegata u federalni Dom naroda i izbornim pravilima za izbor vijećnika u Gradsko vijeće Grada Mostara.

„SDA-ovo prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH u sukobi je s presudama Ustavnog suda BiH. Primjerice, dijelovi koji se odnose na dogradonačelnika Mostara, vrijednosti glasa, izmjene izbornih jedinica u Mostaru, dokazuju kako se nisu vodili činjenicama, a to su dvije obvezujuće presude Ustavnog suda, nego isključivo političkim stavovima“, istaknula je Krišto.

Uobičajena je praksa SDA, dodala je, da se protive odlukama Ustavnog suda, da ih odbijaju provesti ili ih negiraju, ukoliko nisu u skladu s nekim stranačko-političkim konceptima.

„Za to vrijeme puna su im usta BiH i borbe za državu“, istaknula je Krišto.

Isto tako, kazala je kako na prošlotjednoj raspravi o prijedlogu izmjena Izbornoga zakona BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH nismo čuli nijedan argument o tomu što nije u redu s prijedlog izmjena Izbornoga zakona koji predlažu stranke HNS-a, nijednu činjenicu, nego samo paušalne političke i ideološke procjene i komentar.

Inače, SDA, govoreći o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, predlaže sljedeće: “Za svaki kanton, broj stanovnika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih se dijeli brojevima 1, 3, 5, 7, itd. sve dok je to potrebno za raspodjelu. Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda se redaju zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu koji ima najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu”.

Ovo je izravno u suprotnosti s odlukom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, koja je potvrdila važnost načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u Domu naroda, a samu konstitutivnost naroda potvrdila kao natkrovljujuće načelo Ustavu BiH.

Dovoljno je pogledati obrazloženje odluke Ustavnog suda da se jasno zaključi da je ovakav prijedlog SDA u suprotnosti s Ustavom BiH. Dakle, Ustav FBiH je predvidio mogućnost po kojoj jedan pripadnik konstitutivnog naroda treba biti izabran u Dom naroda FBiH, iako i ne mora biti legitimni predstavnik konstitutivnih naroda. Ustavni sud BiH je u svojoj odluci po apelaciji Bože Ljubića, ocjenjujući odredbe Izbornog zakona BiH, nedvojbeno iznio ocjenu o takvoj mogućnosti.

Naime, Ustavni sud BiH je uočio kako nije u skladu s Ustavom BiH da, primjerice Bošnjaci u Bosanskopodrinjskom kantonu izaberu jednog Hrvata u tamošnju Skupštinu, a onda ga njegove kolege zastupnici iz te Skupštine, opet Bošnjaci, pošalju u Dom naroda FBiH gdje bi on trebao zastupati interese Hrvata.

Poništene odredbe Izbornoga zakona davale su mogućnost pripadniku konstitutivnog naroda da bude izabran u Dom naroda čak i u krajnjem, ali mogućem slučaju da je ta osoba jedini pripadnik nekog od konstitutivnih naroda u jednom od kantona, pod uvjetom da je izabrana u zakonodavno tijelo tog kantona na neposrednim izborima, a da je nakon toga ne biraju pripadnici tog konstitutivnog naroda u Dom naroda.

J. Gudelj / Dnevnik.ba