Kriminalci kradu podatke od građana i preko njihovih imena otvaraju tvrtke i bankovne račune
Ulaganje u kupnju nekretnina, zemljišta, ugostiteljskih objekata, hotela, turističkih odmarališta, otvaranje raznih tvrtki i kupnja opreme (rent-a-car poduzeća), plaćanje raznih roba i usluga… samo je dio poslova preko kojih se obavlja pranje novca na prostoru BiH, a izneseni su u analizi pod nazivom “Procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma u BiH za razdoblje 2018. – 2022.”, piše Večernji list BiH.
Što rade kriminalci
U zanimljivom izvješću, koje je još uvijek aktualno, napravljena je svojevrsna rang-ljestvica procijenjene prijetnje od pranja novca i procijenjene ranjivosti od pranja novca u kojoj se došlo do zaključka da su sektori koji obuhvaćaju notare i agencije za promet nekretninama visoko rizični na pranje novca, dok su bankarski sektor i sektor odvjetništva ocijenjeni srednje visoko rizičnim. Sektori koji obuhvaćaju vrijednosne papire, leasing društva, računovođe i revizore, kao i priređivače igara na sreću, po identičnom su principu ocijenjeni srednje rizičnim na pranje novca.
“Praćene novčane transakcije povezane s djelovanjem organiziranih kriminalnih skupina otkrivaju da se financijska dobit stečena nelegalnim putem najčešće legalizira kupnjom nekretnina, a u nekim slučajevima novčanim transakcijama u inozemstvo”, stoji u spomenutoj analizi. Na temelju istražnih radnji došlo se do podatka da veći broj kriminalnih osoba iz svih mogućih sektora, koje su podrijetlom s prostora BiH, a stalno su nastanjene u inozemstvu gdje se bave nezakonitim aktivnostima koje donose visoku novčanu dobit, dio tako stečenog novca ulaže u kupnju nekretnina na prostoru BiH. Istraživanje je pokazalo kako u posljednje vrijeme na značaju dobivaju i slučajevi krađe identiteta.
Jedna broj kriminalaca na temelju takvih lažnih dokumenata otvorio je račune u bankama, osnovao tvrtku i obavljao transakcije preko tog pravnog subjekta. Pranje novca se najviše obavlja osnivanjem fiktivnih tvrtki koje sudjeluju u fiktivnim pravnim poslovima, a kroz zlouporabu bankarskog sektora.
Može se zaključiti kako nelikvidnost velikog broja pravnih subjekata u BiH dovodi do blažega gledanja na negativne učinke ulaska prljavog novca u gospodarstvo jer se gotovina ubacuje preko pozajmica, fiktivnih poslovnih odnosa…
Pravna regulativa
“Novi neformalni bankarski sustavi bazirani na webu nisu dovoljno pravno regulirani i kriminalnim bratstvima ostavljaju dovoljno prostora za prebacivanje gotovinskih novčanih sredstva u zonu e-bankarstva pomoću anonimnih kanala za ulaganje novca stečenog iz nelegalnih aktivnosti”, stoji u izvješću pod nazivom “Procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2018. – 2022. godine”.•
