Kakav je utjecaj korona virusa na poslovanje
U slučaju coronavirusa Covid-19 dosad se govorilo o početnom utjecaju na kinesku ekonomiju i na svijet.
Pojavom nove bolesti pogođeno je više sektora. Proizvođači automobila su zatvorili pogone, ne mogu isporučivati potrebne dijelove. Pogođena je obnovljiva energija – indijska solarna energija i američke vjetroturbine u velikoj mjeri oslanjaju se na kineski uvoz, piše Indikator.ba.
Putovanje zrakoplovima, možda najočitija industrija koja je pogođena, otkazan je veliki broj letova a prijevoznici su počeli pribjegavati poslovnim strategijama usvojenim od izbijanja SARS-a početkom 2000-ih.
Doista, smanjenje usluga avioprijevoznika imalo je široki utjecaj, s tim da su se velike i male kompanije suočile s povećanim stopama nepopunjenosti zračnog prometa s ograničenim kapacitetom dostupnim na zrakoplovima prijevoznika.
U Kini, naravno, došlo je do reakcija zajmodavaca. Stope zaduživanja snižene su u pokušaju da se ojača ekonomija. Kako, međutim, treba reagirati ostatak svijeta, pitaju se Uk Finance u svojoj analizi?
Nažalost, epidemija SARS-a ne daje previše predložaka. Kao što je središnja banka Italije željela istaknuti, Kina danas čini četiri puta više globalnog BDP-a nego što je imala početkom stoljeća. Lanci opskrbe su duži; tvrtke su locirane u više krajeva svijeta.
U vrijeme pisanja teksta, ECB se nije puno angažirala u vezi s bilo kakvim potencijalnim akcijama na kontinentu. Početkom veljače izjavljeno je da su učinci epidemije obično privremeni. Sa svoje strane, Banka Engleske prepoznala je ljestvicu vjerojatnog ekonomskog učinka, ali napomenula je da je prerano utvrditi ukupni makroekonomski utjecaj virusa.
Hoće li se centralne banke okrenuti poticajima za smanjenje utjecaja Covid-19, ostaje za vidjeti. U međuvremenu, zajmodavci trebaju pokušavati shvatiti kako će epidemija utjecati na njihove rezerve u vezi s gubicima na zajmovima – možda će biti potrebno da se poduzemu neke predradnje.
Drugi kritični korak bit će razumijevanje koja su poduzeća izložena Kini, bilo u njihovom lancu opskrbe, bilo kroz djelomično ili većinsko vlasništvo.
To možda nije jednostavan zadatak, posebno kada lanci opskrbe mogu uključiti više subjekata u nekoliko zemalja. Međutim, zajmodavci su možda mogli biti pokrenuti nedavnim smjernicama Vijeća za financijsko izvještavanje u kojima se preporučuje da poduzeća objedane izloženosti koje se odnose na koronavirus na njihovim računima na kraju godine.
Takva bi objelodanjivanja, ako se urade transparentno, također mogla omogućiti zajmodavcima da savjetuju manje tvrtke o diverzifikaciji dobavljača i logističkih operacija, pod uvjetom da su u stanju ponuditi takve preporuke.
Banke, posebno one koje opslužuju mala i srednja poduzeća, moraju postići ravnotežu. Očito je potrebno osigurati operativni kapital tvrtkama koje se bore za novčani tok usljed poremećaja.
Istovremeno, financijske institucije trebaju upravljati delinkventnim rizikom. Iako su banke u Kini dobile zeleno svjetlo za preuzimanje većeg lošeg duga kao načina ublažavanja posljedica, to nije nužno održiv pristup. Zapravo, S&P je upozorio da će to rezultirati sa 1,1 trilijuna dolara loših zajmova koji će se dodati u knjige pozajmica banaka.
Hoće li sada poduzete radnje za pomoć tvrtkama naštetiti i njihovim zajmodavcima u budućnosti?
