Kada će biti nove deportacije i koliko žena i djece iz BiH čeka na povratak iz Sirije?
Krajem studenoga u jednom od sirijskih zatvorenih kampova život je izgubio četverogodišnji dječak čiji je otac bh. državljanin, koji je sudjelovao na stranim ratištima. Veliki broj djece i žena u kampovima još čeka na povratak u Bosnu i Hercegovinu. Jedina deportacija bh. državljana iz Sirije dogodila se 19. prosinca 2019. godine, kada je u Bosnu i Hercegovinu vraćeno 25 osoba. Kada će biti nove deportacije i koliko žena i djece čeka na povratak iz Sirije?
Djeca su istraumirana, bolesna, izložena stresu.
“Bolesni smo od uvjeta u kojima živimo” – ovako jedna od bh. državljanki, koja se nalazi u kampu na sjeveru Sirije, opisuje situaciju u zatvorenim kampovima, javlja BHRT.
“Tu gdje živimo, a živimo u šatorima od platna, ljetni šatori nema ništa zimsko. Molimo vas sve da učinite i najmanji trun koji se može učiniti o pitanju povratka našeg, da se uradi da se djeca ne pate.”, kaže bh. državljanka iz kampa.
Iz Ministarstva sigurnosti za BHT1 su potvrdili kako su ispunjeni svi neophodni uvjeti u zakonodavnim i institucionalnim okvirima.
“Odlukom je predviđeno da Koordinacijski tim pripremi proces repatrijacije, reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana Bosne i Hercegovine iz zone sukoba Sirije i Iraka. Sam proces podrazumijeva: Plan repatrijacije koji detaljno uređuje procedure za siguran, human i kontroliran povratak državljana BiH iz Sirije i Iraka, sigurnosne provjere, utvrđivanje identiteta i državljanstva osoba koje su predmet repatrijacije, pružanje diplomatsko konzularne, pravne i humanitarne pomoći državljanima Bosne i Hercegovine”, navode iz Ministarstva sigurnosti.
O novim terminima deportacija i točnim brojkama bh. državljana, žena i djece u kampovima, u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine za sada ne mogu govoriti. Brojni su faktori koji na to utječu.
“Problem je tih diplomatsko-međunarodnih odnosa u smislu da BiH nema, osobito u tom području koje je pod kurdskim snagama, niti svoje veleposlanstvo u Siriji niti mogućnost. Znači, mora se maksimalno osloniti na međunarodne partnere. Otežavajuću okolnost predstavlja i problem dostupnosti točnih informacija o broju bh. državljana.”, kaže Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.
Novinarka BIRN-a BiH Nermina Kuloglija kaže kako se često događalo da su brojevi koji se dostavljaju meni i nekom od kolega u redakciji različiti.
“Uvijek je najpreciznije da je to više od 100 osoba čiji se povratak očekuje, govori se o tome da je do 20 muškaraca više od 70 djece i sl, međutim ono što je najoptimalnije da je to iznad 120 osoba.”, ističe Kuloglija.
Procjenjuje se da je iz Bosne i Hercegovine u Siriju i Irak do sada otišlo 360 osoba. Oko stotinu naših državljana trenutno je u kampovima na sjeveru Sirije, od čega je najveći broj djece. Nisu poznati podaci koliko je djece rođeno u kampovima Al-Hol i Al-Roj, čiji su roditelji bh. državljani.
