JOSIP JERKOVIĆ: Bez značajnije pomoći i ono malo Hrvata u RS-u će odseliti

Ako se ovako kao danas nastavi pomoć Hrvatima, ako ne bude međunarodnih donatora kao što ih danas već nema i ako ne možemo pomoći tim ljudima – vrlo će teško opstati na ovim prostorima i ovo malo Hrvata što je ostalo, jer će se raseliti diljem Hrvatske i EU, rekao je u intervjuu za “Nezavisne” Josip Jerković, potpredsjednik Republike Srpske.

On ističe da se džentlmenskim dogovorom Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, i Milorada Dodika, lidera SNSD-a, poboljšala sigurnosna situacija.

“To je vrlo bitno za opstojnost, ostanak i opstanak svih na ovim prostorima, a ponajviše Hrvata”, rekao je Jerković.

Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u RS i BiH?

Vlast u RS se vrlo brzo formirala i sve ide svojih tijekom, dok u FBiH nije formirana Vlada, kao ni Vijeće ministara. Zbog toga ne možemo reći da je situacija u BiH dobra. Da je dobra ove institucije bi se već formirale. Znamo koji su razlozi i osporavanja formiranja Vlade i dalje implementacije izbornih rezultata, te šta bi sve trebalo učiniti da bi se suglasili zajedničkim snagama o ovim pitanjima.

Spomenuli ste FBiH. Evo, nakon 20 godina popunjen je Klub Srba u Domu naroda.

Ima jedna izreka koja se provlačila još od mog djeda: “Dabogda imao, pa nemao”. Trebalo bi da Hrvat iz FBiH razumije Hrvata u RS, a isto tako i Srbin iz RS treba da razumije Srbina u FBiH. Mjesecima se poslije izbora ne formira vlast jer ne možemo da sjednemo za stol i dogovorimo se da tri naroda budu ravnomjerno zastupljenja, odnosno da svako izabere svog legalnog predstavnika. To je osnov svega.

Hrvatski dužnosnici stalno ističu da nema konstitutivne ravnopravnosti u BiH. Kako to promijeniti?

Vama je poznato da i predstavnici vlasti RS tvrde da niko nikome ne treba da bira predstavnike u vlasti. Zašto se to jednostavno ne donese na nivou čitave BiH, a poglavito u FBiH, gdje je na zadnjim izborima izabran član Predsjedništva BiH Željko Komšić isključivo bošnjačkim glasovima u ime Hrvata. Dok se to ne promijeni nema ni dobrog dogovora, ni mira, ni uvažavanja jedni drugih. Sve se to usko povezuje sa konstitutivnošću naroda i ostvarivanjem prava što imaju svi drugi. Hrvati u čitavoj BiH ne traže ništa drugo nego ono što imaju i druga dva naroda i to bi im trebalo omogućiti.

Hoće li to Hrvati dobiti?

Hrvati će se zasigurno izboriti za svoje pravo u okviru BiH jer je ona i država Hrvata, kao i Srba i Bošnjaka. Mislim da će se to vrlo brzo riješiti. To sve treba regulirati Izbornim zakonom na prostoru cijele BiH. Srbi u zadnja dva izborna ciklusa nisu imali svog kandidata za dopredsjednika RS, kako Hrvata, tako i Bošnjaka. Hrvati ne žele osporiti drugim narodima ono što njima pripada. To isto tražimo od drugih – da poštuju Hrvate i da njima omoguće da biraju svoje predstavnike. Vlada FBiH će biti formirana kada pripremimo izmjenu Izbornog zakona BiH da jedan narod ne može da bira predstavnike drugom narodu. To je ključ svega.

Vi ste potpredsjednik RS iz reda Hrvata. Kakav je položaj Hrvata u RS?

Hrvati dijele sudbinu druga dva naroda ako je riječ kako živjeti i preživjeti, te kako ostati i opstati na ovim prostorima. Međutim, činjenica je da je manji broj Hrvata uposlen u institucijama i državnim firmama i po tom pitanju sam nezadovoljan jer je sve institucije trebalo popuniti postotkom Hrvata prema popisu iz 1992. ili Zakonu lokalne uprave i samouprave član 3, a to nikada nije učinjeno. Kao predstavnici u vlasti smo pomogli. Džentlmenskim dogovorom Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, i Milorada Dodika, lidera SNSD-a, poboljšala se sigurnosna situacija. To je vrlo bitno za opstojnost, ostanak i opstanak svih na ovim prostorima, a ponajviše Hrvata. Prije 25 godina bio je problem u obnovi objekata, nepovratu imovine, gradnje pa rušenja u toku noći, zatim prijetnje, tuče… Posljednjih godina sigurnosna situacija je na zadovoljavajućem nivou i svaki nemili događaj desi se nevezano za nacionalnu strukturu.

Veliki problem je sječa šume za Hrvate koji se nalaze van RS jer oni ne mogu svaki dan da ih obilaze. Nedavno je bilo nekoliko slučajeva u Posavini, koji su već procesuirani. To je organizirana skupina ljudi koja isključivo radi taj posao, a tu su upetljani pojedini Hrvati koji znaju čije su šume slobodne i koja je adresa da se može sjeći.

Dobivaju li Hrvati i dalje pomoć i da li je ona manja?

Vlada Hrvatske bila je jedna od najvećih pojedinačnih donatora za Hrvate u BiH. Danas Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodjeljuje novčanu pomoć. Ta pomoć je za opstojnost, ostanak i opstanak raznih manifestacija i običaja.

Ali, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u posljednje vrijeme ne isporučuje pakete građevinskog materijala. Apeliram i pozivam da se taj spor riješi ako je problem oko PDV-a ili uvoza materijala kako bi ponovno Republika Hrvatska pomagala ljudima u obnovi i rekonstrukciji u ratu porušenih objekata.

Mi predstavnici vlasti u RS moramo zajednički tražiti i sa predstavnicima Hrvatske i FBiH mogućnost kako pomoći Hrvatima da ostanu i opstanu u Republici Srpskoj. Ako se ovako kao danas nastavi pomoć Hrvatima, ako ne bude međunarodnih donatora, kao što ih danas već nema, i ako ne možemo pomoći tim ljudima – vrlo će teško opstati na ovim prostorima i ovo malo Hrvata što je ostalo, jer će se raseliti diljem Hrvatske i EU. S tim da ne treba da gledamo da Hrvati opstanu i ostanu gdje su većinski narod, nego da hrvatski narod opstane i u Posavini, gdje su prije rata bili većina, jer odnos Hrvata iz Posavine prema odnosu Hrvata u RS mora biti daleko osjetljiviji.

Kakva je Vaša suradnja sa drugim institucijama RS?

Ovo je moj drugi mandat na mjestu dopredsjednika RS. U prvom mandatu sam, nakon formiranja Vlade, razgovarao sa svim ministrima i tadašnjom predsjednicom Vlade, a danas predsjednicom RS Željkom Cvijanović. U tom mandatu sam imao dobru suradnju sa svim ministarstvima. I sada već obilazim pojedina ministarstva i na kraju ću sjesti sa premijerom Radovanom Viškovićem. Mislim da nećemo imati apsolutno nikakvu razliku u suradnji kao sa prethodnom vladom.

Kakvu suradnju imate sa predsjednicom RS Željkom Cvijanović, razlikuje li se u odnosu na njenog prethodnika Milorada Dodika?

Ovaj ću mandat raditi kao i prethodni. Sve ono što sam tražio da se prvenstveno pomogne Hrvatima, ali i drugima, sa Dodikom sam rješavao ono što se moglo riješiti.

Neki dan smo imali sastanak i imat ćemo ih jednom mjesečno kako bismo bili na vezi. Držim da ćemo i sa predsjednicom imati dobre odnose s obzirom na to da smo imali dobru suradnju dok je bila premijerka.