Ivan Zelenika: Od Mostara moramo napraviti “grad primjer”, Hrvat može i bit će još dugo gradonačelnik

Nakon što je g. Mario Kordić izabran za gradonačelnika Mostara, vijećnici Gradskog vijeća napokon se mogu početi baviti problemima koji opterećuju grad. Koliko je sam proces izbora gradonačelnika u kojem je kao kriterij izbora dominirala nacionalna pripadnost kandidata u samom početku odredio i buduće djelovanje samog Gradskog vijeća?

Svaki izbori u Bosni i Hercegovini na kraju nacionalni izbori, jer u Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda kojima je Ustav BIH zagarantirao da imaju pravo birati legitimne predstavnike u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na svim razinama. Međutim svjedoci smo da to u praksi nije tako i da se Hrvatima već treći put član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda bira od strane drugih naroda, da nam u skupštinama sjede „Hrvati“ koji nisu izabrani voljom hrvatskog naroda, i na te pojave mi kao Hrvati ne možemo ostati imuni.

Kada govorimo o Mostaru i izbornom rezultatu jasno je da je dr. Mario Kordić dobio povjerenje stanovnika Mostara i kao takav je izabran za gradonačelnika. Jasno, da je političko Sarajevo činilo sve da do toga ne dođe, te u izbornoj noći nakon održanih izbora u ostalim lokalnim jedinicama samouprave poručili da dolaze i zaista dođoše, vidješe i izgubiše, a Mostar pobjedi i izabra gradonačelnika koji će uistinu predstavljat čitav Grad, njegovu istočnu i zapadnu obalu, sjever i jug.

Proces izbora gradonačelnika nije i neće utjecati na rad Gradskog vijeća, jer vijećnici nemaju luksuz baviti se ispraznim politikanstvom, koristiti govornicu za pet minuta slave i jeftine političke bodove. Prvo poluvrijeme je završeno i rezultat je jasan, sad slijedi drugo poluvrijeme u kojem moramo uložiti sav trud i znanje koje imamo kako bi ispunili očekivanja stanovnika Grada Mostara, opravdati povjerenje koje su nam ukazali i proaktivno raditi na rješavanju nagomilanih problema.

 

Tko će u Gradskom vijeću zapravo činiti većinu, odnosno tko ju sada čini? Jesu li to HDZ i HRS, je li u toj većini i SDA ili većinu tvore samo HDZ i SDA?

Trenutno u Gradskom vijeću postoji odgovorna većina koja u izuzetno kompliciranim međustranačkim ali i međunarodnim odnosnima ima obavezu za kratko vrijeme napraviti iskorak i od Mostara učiniti grad primjer a ne grad slučaj.  Vijećnici iz kluba HDZ u Gradskom Vijeću, ali i Gradski Odbor HDZBiH je svoje odluke temeljio na kompromisu i dogovoru kako ni u kom slučaju ne bismo isključivali političke opcije i vijećnike unutar Kluba Hrvata u Gradskom vijeću. Sretni bi bili da na svakoj narednoj sjednici odluke donosimo jednoglasno, ali to je vjerojatno nemoguće, jer u Vijeću imamo 35 vijećnika iz šest političkih opcija, tri konstitutivna naroda te vijećnike koji su se izjasnili kao ostali. Klub HDZ BIH i ja osobno ćemo uvijek podržati Odluke koje će zaista biti u interesu svih žitelja Grada Mostara. Jasno je da se bez HDZBIH kao izbornog pobjednika ne mogu donositi nikakve ključne Odluke za koje je potrebna dvotrećinska većina, tako da ostajemo otvoreni prema svima onima koji žele raditi na kvaliteti života i sigurnosti stanovnika Mostara.

 

Koliko činjenica da je većina u Vijeću zapravo i dalje formalno nedefinirana otežava posao novoizabranom gradonačelniku?

Kako je to definirano Statutom Grada Mostara, gradonačelnik je nositelj izvršne vlasti i provodi Odluke koje donosi Gradsko Vijeće. Kako sam prethodno i rekao postoji odgovorna većina koja mislim da ima dovoljno snage i pameti da Odluke od kojih će stanovnici Grada ima direktnu „korist“, prolaze i budu podržane od svih vijećnika.

 

Kako ste se osjećali tijekom procesa izbora gradonačelnika Mostara s obzirom na to da se u bošnjačkoj javnosti vodila hajka protiv vijećnica Naše stranke koje se optuživalo za tobožnju “izdaju” i “isporučivanje Mostara UZP-u”? Što nam takve konstrukcije govore o tomu je li uopće moguće da se uspostavi normalno funkcioniranje društva kako u Mostaru tako i u BiH te jesu li Hrvati kao narod zapravo nepoželjni u BiH?

U medijskom prostoru se konstantno potencira da se Hrvatima nešto daje, da im se rade neki ustupci, međutim suština piče je vrlo jasna – Hrvatima u Bosni i Hercegovini nitko ne treba ništa davati, samo neka prestanu uzimati nam ono što nam je Ustavnom zagarantirano, a ponavljam još jednom ništa nam dodatno ne treba davati.

Pored kolegica Irme Baralija i i Boške Ćavar iz Naše stranke, na udaru se našao i kolega Velibor Milivojević iz koalicije „Ostajmo ovdje“, što je nedopustivo. Taj  medijski linč, kao i prozivanje od strane pojedinih političkih subjekata koji su im doslovno stavili „metu na čelo“ smo jasno osudili i stali u zaštitu svih vijećnika na prvom nastavku konstituirajuće sjednice. Nažalost nismo vidjeli previše reakcija od strane raznih nevladinih i međunarodnih organizacija koje se navodno bore za ljudska prava i zaštitu integriteta. Nije bilo previše kontakt emisija niti udarnih vijesti da se nekome prijeti i ugrožava život zbog političkog stava. Možda je razlog što su ti stavovi išli u prilog Hrvatima.

Najgori primjer šovinizma i govora mržnje u ovom izbornom ciklusu je psihoza bošnjačkih političara, nažalost podržana i promovirana od strane velikog broja medija, da dr. Mario Kordić, Hrvat ne smije biti gradonačelnik Grada Mostara. Hrvat može, treba, jeste i bit će još dugo gradonačelnik grada Mostara.

Hrvati u BiH su jasno i glasno se izjasnili na referendumu da su za Bosnu i Hercegovinu, domovinu tri konstitutivna naroda sa istim i jednakim pravima, a onima koji promišljaju drugačije, koji nas smatraju nepoželjnima, nije mjesto u BIH.

 

Ima li aktualni saziv Gradskog vijeća Mostara snage pokazati svojim primjerom da je međunacionalna suradnja u BiH moguća na zadovoljstvo svih strana?

Možemo i moramo, jer sve dok jedni drugima ne oduzimamo prava, čuvamo svoje, a poštujemo i uvažavamo tuđe, odnosno drugačije imamo se čemu nadati kako u Mostaru, tako i u Bosni i Hercegovini.

 

Je li Mostar žrtva sveukupnih političkih i međunacionalnih odnosa u zemlji?

Grad Mostar je žrtveno janje međunarodne zajednice i visokih predstavnika u BiH, koji su nametnuli izborna pravila, Statut i nizom drugih upitnih odluka nas doveli da nemamo funkcionalnu izvršnu vlast u Gradu punih osam godina. Naravno da su pojedini politički akteri vješto koristili navedenu situaciju, a Mostar od toga nije imao koristi. Danas imamo funkcionalnu vlast u Gradu Mostaru, te se nadam da pojedinci koji nam uskratiše demokraciju, neće sutra doći da nam drže predavanja o istoj.

 

Hoće li Mostar nastaviti funkcionirati po principu političke trgovine između bošnjačke i hrvatske politike, što uostalom i imamo na sceni na svim razinama otkad postoji država BiH?

Ne bi se složio sa ovakvom generalnom, zlonamjernom i potpuno pogrešnom konstatacijom, ali ne želim komentirati ni razdoblja ni razine u kojima ne sudjelujem. Ono što je čvrsto opredjeljenje Gradskog odbora HDZBiH i kluba vijećnika HDZBiH jeste da su interesi žitelja grada Mostara, koji su najveću podršku dali upravo HDZBiH, na prvom mjestu i nikakva trgovina sa bilo kim ne dolazi u obzir. Ukoliko ste pratili sjednice Gradskog vijeća mogli ste vidjeti kolike napore Klub vijećnika HDZBiH ulaže u konsenzusno donošenje odluka i uvažavanje svih klubova vijećnika jer na taj način poštujemo volju svih birača i stanovnika grada Mostara.

 

Bi li izravan izbor gradonačelnika na izborima, prema Vašem mišljenju, olakšao posao šefu izvršne vlasti Mostara te istovremeno doprinio i integraciji grada?

Mostar u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave ima poseban i jedinstvena izborna pravila. Sigurno da bi izravan izbor gradonačelnika na izborima bio učinkovitije rješenje, koje bi imalo za cilj jednostavno i ubrzano uspostavljanje vlasti u Gradu. Prošli saziv Gradskog Vijeća (2008. – 2012.), je 14 mjeseci birao gradonačelnika, ovaj saziv je svoga Gradonačelnika izabrao za 10 dana, što dodatno govori da su se prilike u Gradu promijenile na bolje i da možda nije riječ o problemu u propisu nego u implementaciji.

 

U kakvom ste stanju zatekli Grad Mostar po formiranju Gradskog vijeća?

Danas, nešto više od mjesec dana od formiranja Gradskog vijeća i izbora gradonačelnika, je možda prerano za reci u kakvom stanju je Grad. Formirana su radna tijela, te će svako iz svoga domena aktivno raditi i zatražiti informacije i prateću dokumentaciju kako bi znali u kakvom stanju se nalazi Grad. Ono što je evidentno da samo zatekli javna poduzeća u ne baš najboljem stanju, koliko je loše ili dobro treba detaljno analizirati, da u istim tim poduzećima nema nadzornih odbora, nisu održavane skupštine jer su im mandati istekli. Da su pojedini direktori javnih poduzeća odavno stekli uvijete za mirovinu, ali ih nije imao tko zamijeniti i niz drugih otvorenih pitanja od infrastrukture, prometa, obrazovanja, kulture, športa…..

 

Kada očekujete da na dnevni red, u smislu donošenja konkretnih odluka, dođe rješavanje ključnih problema koji opterećuju Mostar, poput komunalne djelatnosti, deponije Uborak, urbanizma, Partizanskog groblja i brojnih drugih problema?

Obzirom da su formirana radna tijela, čija je nadležnost inicirati, analizirati, pripremiti i dostaviti Gradskom vijeću konkretne prijedloge Odluka i zaključaka iz svojih resora i oblasti koje obrađuju, za očekivati je da ćemo imati već na narednim sjednicama konkretne stvari na stolu.

Ono što je bitno za naglasiti je činjenica da bez funkcionalnih i operativnih javnih gradskih poduzeća, Odluke koje donosi Gradsko vijeće neće imati tko sprovoditi na terenu kada je komunala u pitanju. Svakako da je za očekivati da ćemo imati i niz tematskih sjednica po određenim pitanjima, aktivno uključivati i javnost u raspravama (naravno ukoliko to epidemiološke mjere budu dozvoljavale). Otvorena pitanja kao što je deponija Uborak, komunalna poduzeća, gradska dvorana i sl su pitanja koja zaista iziskuju detaljnu analizu postojećeg stanja, mišljenja struke i sigurno niz konstruktivnih rasprava u Gradskom vijeću kako bi iznašli najbolje moguće rješenje.