Intervju: Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto – Ustavni sud BiH radi pod pritiskom po apelaciji o Ustavu BiH
Pomalo neočekivano, Ustavni sud BiH odgodio je odlučivanje o apelaciji tadašnje predsjedateljice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjane Krišto o odredbama Ustava Federacije BiH povezanih s već ranije izbrisanim odredbama Izbornog zakona za jednu od sljedećih sjednica. Ta odluka mogla bi se nazvati “kompromisnom” nakon zahtjeva SDA da se odbaci ta apelacija. U međuvremenu je zatraženo stajalište OHR-a koji je tu prijepornu rečenicu i izmislio o izboru makar jednoga Srbina, Bošnjaka i Hrvata iz svake županije za Dom naroda, a već je izbrisana u Izbornom zakonu.
Jeste li očekivali ovakvo stajalište Ustavnog suda BiH?
– Za mene ovo nije bilo očekivano. Očekivala sam odluku Ustavnog suda imajući u vidu da sam podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava Federacije BiH u odnosu na Ustav BiH. Pri tome sam se služila gotovo identičnim obrazloženjima, a radi se o istoj normi kao u Izbornom zakonu, koje su izbrisane kada sam se pozivala na Europsku konvenciju i Ustav BiH. Kako je priopćeno iz Suda, obavljena je samo preliminarna rasprava i zatraženo je da se oko ovoga pitanja uključi OHR kao prijatelj suda (amicus curie), čije se pak odredbe preispituju.
Kako ocjenjujete tu činjenicu da se u pomoć poziva strana koja je izazvala probleme s izborim propisima?
– Očito je da se na svaki mogući način vrši pritisak na Ustavni sud da se ta odluka prolongira. Jednostavno je nemoguće u ovome slučaju izbjeći pozitivnu odluku Ustavnog suda imajući na umu sve ono što je ranije donio kao odluku prigodom osporavanja odredbi Izbornog zakona. To nalaže pravo bez obzira na to kako će se ova moja izjava doživjeti jer je sada dajem kao političarka. Neprihvatljivi su dodatni pritisci da se ništa ne učini i da nam protekne vrijeme koje nam je važno i u kojemu bi se trebalo pronaći minimum konsenzusa za promjenu Izbornog zakona te, naravno, i za promjenu Ustava Federacije BiH. Te promjene moraju se ostvariti na načelima legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, odnosno legitimiteta u kolektivnim tijelima vlasti, kao što su Predsjedništvo BiH i Dom naroda. To podrazumijeva i poštivanje općeg načela demokracije da vlast proizlazi i pripada narodu. Ovdje ne govorim samo o legitimitetu hrvatskog naroda, nego svih konstitutivnih naroda. Jedino na tim načelima mogu se pronaći rješenja za BiH. I jedino takva BiH je moguća, ima budućnost i prosperitet. Sve drugo što se čini dovede u pitanje i njezin integritet.
Pa, ipak, Ustavni sud je vjerojatno najviše razočarao dužnosnika SDA Šefika Džaferovića koji je očekivao da će odbaciti vašu apelaciju…?!
– Iskreno me ne čude stavovi kolege Džaferovića. Svakodnevno se susrećemo i razgovaramo na političkoj razini. Nažalost, kolega Džaferović ne koristi pravnu argumentaciju iako uporno želi ostaviti takav dojam. Umjesto činjenica, on komentira s pozicije sile i tako se i ponaša.
Nažalost, nije to slučaj samo s Džaferovićem. On je paradigma najvećeg dijela političkog Sarajeva. Zašto je to tako?
– Zato što ignoriraju i raniju odluku Ustavnog suda te je ne žele provesti.
A zašto ne žele?
– Pa zato jer vide BiH na jedan drugi način, kao unitarnu građansku državu, što je, međutim, apsolutno nemoguće. Na svaki način žele nas uvjeriti kako presuda gotovo nije ni donesena te je onda nastoje na svoj način sadržajno krivotvoriti tumačeći je na posve pogrešan način. Ne žele se prihvatiti činjenice. Ono što je Ustavni sud odlučio sad je pravna činjenica koja se ne može interpretirati. To više nije političko stajalište. Mora se jednostavno provesti tako što će se promijeniti Izborni zakon. No, problem je što onaj tko ima brojčanu nadmoć ignorira činjenice. Ponaša se kao da se to nije dogodilo. No, hrvatska strana zasigurno preko ove presude neće prijeći. Mora se učiniti sve da se ona provede na ranije spomenutim načelima. Ovo je pitanje važno za budućnost BiH.
Vratimo se još stavu Ustavnog suda. Nije li čudno što se nije odlučivalo o ovoj apelaciji koja ima hitnost s obzirom na to da bi pomogla u nadilaženju najozbiljnije krize od Daytona?
– Čudi i rekla bih da se radi o svojevrsnom presedanu koji je rezultat pritiska na rad Suda od međunarodne zajednice. Vidjeli smo da su zatražili mišljenje umjesto donošenja odluke na jednome od plenarnih zasjedanja. Ustavni sud mora voditi računa da se radi o važnom pitanju i da se nalazimo u izbornoj godini, ali i da je identične odredbe već stavio izvan snage. Zato se odluka mora donijeti žurno.
Ugledni pravnik Nedim Ademović prije nekoliko dana je ustvrdio kako su implicitno osporene odredbe Ustava FBiH o izboru izaslanika iz svake županije nakon presude Ustavnog suda o Izbornom zakonu. Može li se na takvom, racionalnom pravničkom promišljanju, ipak postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona u parlamentarnoj proceduri?
– Gospodin Ademović stajališta temelji na pravnim činjenicama i posve je suprotno od mantre koje se drže bošnjačke stranke. Zato i ne žele donijeti odluku sukladno presudi kako bi se zadržalo sadašnje stanje jer smatraju da na taj način Bošnjaci mogu dominirati te vjeruju da u skoroj budućnosti tu činjenicu mogu kapitalizirati na drukčiji način. No, ovim putem poručujem da se u ovakvoj BiH ne može dogoditi ništa bez volje jednog konstitutivnoga – hrvatskog naroda. To je ono na čemu ćemo ustrajati.
Svejedno, ta ustrajnost se tumači kao nespremnost na kompromis?!
– Poznate su nam mantre o tome da je za sve kriv HDZ te da želimo ovim rješenjima sebi priskrbiti još veći utjecaj. Najbolje to pokazuju rješenja i matematički izračuni koji govore da ova rješenja nisu baš najpovoljnija za HDZ. Dapače, kada bih gledala stranački, ne bi bila u interesu HDZ-a koji ima potporu 90% hrvatskog biračkog tijela. Ali ova rješenja jesu u interesu hrvatskoga naroda i potpuno su sukladna presudi Ustavnog suda. Zato ćemo nastaviti inzistirati na tome da hrvatski narod bude i ostane politički čimbenik kako bi zadržao institucionalnu i svaku drugu ravnopravnost.
U što radije vjerujete da će se dogoditi, da će SIP sam donijeti odluku, međunarodna zajednica nametnuti ili se dogoditi dogovor u Parlamentu kako bi se izbjegla kriza?
– Najbolje rješenje i interes sviju trebao bi biti dogovor unutar BiH. Međunarodna zajednica nas je dovela danas tu gdje jesmo, pa zbog takvih razloga, situacije i položaja ne možemo ni doći do određenih rješenja. Kada je u pitanju Središnje izborno povjerenstvo, ne bih rekla da nije prihvatljivo, nego je nemoguće da to tijelo donese odluku. Vjerujem da će to tijelo, unatoč tome što određeni ljudi imaju različita stajališta, ipak raditi sukladno zakonu. Ta institucija nema ovlasti pronaći rješenje za ove probleme. Jedina koja treba naći rješenja za ovaj problem je PS BiH kroz izmjene Izbornog zakona. Samo nakon toga može se donijeti odluka za raspisivanje i provedbu izbornih rezultata. U ovome trenutku upitne su mi čak i izjave koje su stizale iz SIP-a da se izbori mogu raspisati. Za izravne izbore da, ali se svi moramo u BiH upitati ima li smisla i gdje nas to vodi. Prije nego što donese odluku o raspisivanju izbora, SIP mora dobro razmotriti situaciju da se izbori moraju provesti do kraja. Zato se Izborni zakon mora promijeniti prije odluke o raspisivanju izbora. Rješenja moraju biti pronađena i poznata. Ne mogu se rješenja, čak ni za posredne izbore, donositi nakon što se oni provedu.
(vecernji.ba)
