Imamo nešto najveće na svijetu!
Mjesto gdje postoje 42 vrste vilinih konjica, endemična čovječja ribica, kao i jedini par orlova kliktaša u BiH je Livanjsko polje – najveće plavno kraško polje na svijetu. Bračni par Biljana i Goran Topić iz sarajevskog Ornitološkog društva “Naše ptice” već sedam godina istražuju biljni i životinjski svijet Livanjskog polja.
S površinom od oko 460 četvornih kilometara, ističu Topići, to je najveće kraško polje u BiH, najveće plavno kraško polje na svijetu i jedno od najvećih privremenih jezera u Europi. “U Livanjskom polju do sada je registrirano 858 vrsta vaskularnih biljaka, od čega je 12 endemičnih, kao i 12 vrsta vodozemaca, 13 vrsta gmizavaca, 20 vrsta riba i čak 42 vrste vilinih konjica”, priča za Srnu Goran Topić. Sa stanovišta zaštite prirode, naročito su značajne endemična čovječja ribica i četiri stjenoendemične vrste riba. “I ornitofauna Livanjskog polja izuzetno je bogata, te je u njemu do sada potvrđeno impresivnih 265 vrsta ptica od 350, koliko je do sada zabilježeno u BiH”, navodi Goran. U Livanjskom polju potvrđeno je gniježđenje oko 125 vrsta ptica. Na ovom prostoru gnijezdi se i veliki broj rijetkih i ugroženih vrsta, među kojima se izdvaja najveća populacija prdavca na Balkanu, objašnjavaju iz Ornitološkog društva “Naše ptice”, koje postoji od 2003. godine.
“U Ždralovcu se gnijezdi jedina kolonija velike bijele čaplje u BiH, najveća populacija bukavca u BiH, više od 20 parova eje livadarke, jedini poznati par orla kliktaša u BiH, jedan od osam parova orla bjelorepana, najvećeg europskog orla i mnogih drugih”, istaknula je Biljana Topić, koja se bavi istraživanjem ptica od 2016. godine. Procjenjuje se da se u Livanjskom polju tijekom vlažnih sezona na proljetnoj migraciji zadržava do 100.000 ptica, što ovo polje izdvaja kao prostor na kome se koncentrira najviše ptica u BiH, objašnjavaju Topići i dodaju da svake godine prilikom jesenje migracije polje prelijeće od 60.000 do 80.000 ždralova.
Prema Biljaninim riječima, usprkos prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednostima Livanjskog polja, ono još nije steklo pravnu zaštitu na nivou BiH, Federacije BiH, ali ni Hercegbosanske županije.
“Na njemu se redovno bilježi niz ilegalnih aktivnosti, poput paljenja polja, krivolova, ilegalne sječe šume, nepropisnog odlaganja komunalnog i građevinskog otpada”, naglašava i dodaje da bi povećanje stočnog fonda značajno doprinijelo očuvanju staništa mnogih vrsta ptica u Livanjskom polju. Ovaj bračni par najavljuje da će tijekom godine Ornitološko društvo “Naše ptice” provesti tri projekta u vezi s očuvanjem prirode Livanjskog polja. “Livanjsko polje se odlikuje bogatom poviješću i izuzetnom kulturnom, biodiverzitetskom i stanišnom raznolikošću. Po obodu polja lociran je veliki broj starih gradina iz ilirskog i antičkog perioda, svjedoka bogate i burne prošlosti, dok je u špiljama izvora Ričine pronađen najstariji pisani trag u BiH”, navodi Biljana. Dodaje kako je ovo polje sa svih strana okruženo visokim planinama, od kojih se izdvajaju Cincar, Golija, Staretina, Šator, Dinara, Kamešnica i Tušnica, što je idealno za ljubitelje planinarenja i drugih sportova u prirodi, ali i za istraživanje biljnog i životinjskog svijeta.
Livanjsko polje je bogato i brojnim vodenim tokovima, kraškim fenomenima poput ponora i estavela, očuvanim livadama, pašnjacima, močvarama, koncentracijom ptica koja se rijetko gdje sreće u Evropi, čistim zrakom i tradicionalnom domaćom hranom, što nikoga neće ostaviti ravnodušnim, naglašavaju oni. Zbog prirodnih vrijednosti, Livanjsko polje se od 2008. godine nalazi na listi Ramsarskih područja, a od 2011. na listi Međunarodno značajnih područja za ptice (IBA područja), ali je i na listi preliminarnih Natura 2000 i Emerald područja.
