Hrvatu čiji je otac iz BiH, 116 milijuna eura da nađe lijek protiv raka!
Naš je koncept u Frankfurtskom institutu za rak: dovodimo znanost pacijentima. Taj koncept je vrlo važan jer predviđa da su pacijenti u središtu pozornosti, govori nam svjetski poznati istraživač tumora Ivan Đikić dok stoji uz golemi LED ekran. Na ekranu je prikaz moderne zgrade, što je idejno rješenje Frankfurtskog instituta za rak (Frankfurt Cancer Institute; FCI), posebne vrste translacijskog onkološkog centra za koji je do 2025. godine osigurano čak 116 milijuna eura. Taj novi, vrlo ambiciozan projekt Ivana Đikića, na kojem timovi znanstvenika koji se bave temeljnim istraživanjima surađuju s kliničarima, posljednjih je mjeseci privukao veliku pozornost njemačkih medija, uključujući i ugledni Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).
Spoj različitih disciplina
– Nas smo trojica osnivači, Hubert Serve, Florian Greten i ja. Hubert je direktor Interne klinike u području hematoonkologije, Florian se bavi tumorskom genetikom miša, a ja istražujem molekule. No, shvatili smo da samo zajedničkim radom različitih disciplina možemo biti uspješniji u razumijevanju, dijagnosticiranju te, naposljetku, liječenju tumora. Iz naše kolegijalne i prijateljske rasprave iskrsnuo je izazov: možemo li nešto takvo napraviti u Frankfurtu. Tijekom tri godine priprema, kompeticija i natječaja uspjeli smo dobiti znatna financijska sredstva za naš projekt od federalne i lokalne države Hessen, i to za gradnju nove zgrade u kojoj će biti smješten Frankfurtski institut za rak – objašnjava nam Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe i direktor Instituta za biokemiju II (IBC2) u Frankfurtu. IBC2, koji je dio velikog kompleksa Sveučilišne klinike u Frankfurtu na južnoj obali rijeke Majne, zapošljava 105 ljudi, a godišnji mu je budžet oko 6,5 do 7 milijuna eura.
– To je više od polovice cjelokupnog državnog budžeta za znanost u Hrvatskoj, što pokazuje da je pravo čudo što neki moji kolege u domovini ipak uspijevaju dobro raditi. Novac nije glavna motivacija za nas znanstvenike, veća su nam motivacija izazov i radoznalost. No, novac je prijeko potreban da bi se mogla raditi vrhunska znanost jer su tehnologije izrazito skupe, a bez njih čovjek, ma kako imao odlične ideje, ne može danas detaljno potvrditi svoja otkrića – priča Đikić dok sjedimo u njegovoj sobi na IBC2, u kojoj pozornost privlače izvrsni crteži Đikićeve 15-godišnje kćeri Petre.
– Za zgradu FCI-a osigurano je 75 milijuna eura, a njezina je površina oko 4500 četvornih metara. Sada je u tijeku natječaj putem kojega želimo izabrati najbolje arhitekte, koji će razraditi naše idejno rješenje napravljeno za potrebe prijave za natječaj federalne vlade. Zgrada FCI-a bit će vrlo blizu nas, unutar kompleksa Sveučilišne klinike, koji već ima stotinjak zgrada. FCI će biti staklenim mostom spojen na Institut Georg Speyer Haus, nazvan prema bogatom frankfurtskom bankaru. U Institutu Georg Speyer Haus radio je nobelovac Paul Ehrlich i tamo se nalazi njegov originalni laboratorij u kojem je 1906. godine razvio salvarsan, prvi učinkoviti lijek protiv sifilisa. Ehrlich ga je nazvao ‘magic bullet’, a to je, zapravo, bio prvi pametni lijek. Vidite, mi danas govorimo o pametnim lijekovima, a Ehrlich je taj koncept osmislio prije više od 100 godina, i to u Frankfurtu – ispričao je Đikić zanimljivu povijest pametnih lijekova.
Useljenje u novu zgradu 2024.
Zgrada FCI-a, u sklopu koje će biti i velika staja za životinje, trebala bi biti gotova do 2023. godine, a znanstvenici bi se uselili godinu kasnije. Od 2019. do 2025. istraživačima u Frankfurtskom institutu za rak bit će na raspolaganju ukupno 42 milijuna eura, odnosno šest milijuna eura godišnje. – Tamo ćemo zajedno raditi mi bazični znanstvenici i naši kolege kliničari. Vjerujemo da će prijenos informacija i znanja biti puno efikasniji i brži baš zato što ćemo imati pacijente koji će nam biti jako blizu. Danas su MD Anderson Cancer Center u Teksasu i Memorial Sloan Kettering Center u New Yorku vodeći u svijetu u liječenju tumora zato što su istodobno i vodeće istraživačke institucije – rekao je Đikić.
Ističe kako u Njemačkoj ima puno centara za istraživanje tumora, ali su im ciljevi različiti. – Primjerice, u Heidelbergu, koji je od nas udaljen 70 kilometara, smješten je DKFZ, najveći centar za istraživanje tumora u Njemačkoj, s više od 2000 ljudi. No, njihov je cilj drukčiji: istražiti masu tumora, prikupiti što više podataka, sekvencirati što više tumora i u okviru globalne slike razumjeti kako se tumori mijenjaju i na koji se način mogu uspješnije liječiti. Mi smo fokusirani na manje skupine: u velikom broju tumorskih pacijenata želimo pronaći male podskupine ljudi koji jako dobro i onih koji jako loše reagiraju na terapije. Vjerujemo da se u tim malim skupinama krije puno tajni koje ljudi nisu otkrili jer su istraživali na velikom broju pacijenata – pojasnio je Đikić, prenosi Jutarnji list.
