Hrvatski sabor organizira posebnu sjednicu o položaju bh. Hrvata i odnosa RH i BiH
U Hrvatskome saboru održana je rasprava o godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH za 2016. godinu koju je u ime HDZ-a prokomentirao zastupnik izabran iz BiH Božo Ljubić, koji je najavio održavanje posebne sjednice koja bi se bavila položajem bh. Hrvata, kao i BiH, piše Večernji list BiH.
“O ovome bi trebalo biti više riječi, kada, nadam se da će uskoro na dnevnom redu Sabora biti točka dnevnog reda koja će se baviti pitanjem položaja Hrvatskog naroda u BiH i Bosni i Hercegovini kao najvažnijem susjedu Hrvatske”, rekao je Ljubić tijekom obraćanja o predloženom izvješću kojega je dostavio Ured za Hrvate izvan RH.
Strateški interes
On je time praktično najavio da bi Sabor mogao zauzeti prvo ozbiljnije stajalište nakon što je 2011. godine donesena deklaracija kojom se sugerirali da Hrvati moraju biti konstitutivni, a BiH treba federalizirati umjesto sadašnja dva entiteta kako bi Hrvati u BiH imali jednaka prava. No, za sada se ne zna hoće li se ta rasprava održati do kraja godine, kao i čime bi mogla rezultirati. Ljubić je u istupu pak podsjetio na odrednice strateškog dokumenta po kojem je položaj bh. Hrvata strateški intres RH u svrhu opstanka i zaštite hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
“Povezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, potpora njihovu povratku i ostanku u Bosni i Hercegovini, te očuvanje njihove pune ravnopravnosti od strateškog su interesa za Republiku Hrvatsku. Isto tako, interes je Republike Hrvatske unaprjeđivati dobrosusjedske odnose s Bosnom i Hercegovinom i podupirati Bosnu i Hercegovinu na putu euroatlantskih integracija”, naveo je Ljubić. Pri tome je podsjetio kako su međunarodni mirovni sporazumi i Washingtonski i Daytonski grubo prekršeni na štetu Hrvata još 2000. godine intervencijama u Izborni zakon te nametnutim amandmanima visokog predstavnika. Ni tadašnja Vlada niti predsjednik RH Stipe Mesić nisu ništa učinili.
Povećanje mandata
“Dapače, svojom šutnjom su odobravali dekonstituiranje hrvatskog naroda u BiH. Posljedice su poznate ili bi barem trebale biti poznate hrvatskoj javnosti, izbor člana Predsjedništva u dva mandata glasovima Bošnjaka i lojalnog bošnjačkoj politici, izbor Predsjednika i članova Vlade Federacije u dva mandata bez hrvatskog izbornog legitimiteta, a što se tiče entiteta Republika Srpska, ni prije niti nakon ovih intervencija Hrvati nisu imali mogućnosti legitimnog zastupanja, prelijevanje sredstava koje su stvarali ljudi i kompanije na hrvatskim većinskim područjima u Centar te njihova selektivna redistribucija na druga područja, uzurpacija raspolaganjem prostora i resursa”, rekao je Ljubić. Podsjetio je na projekte koje RH financira izvan RH, posebno u BiH. Istaknuo je i kako Hrvati izvan Hrvatske ultimativno traže povećanje broja mandata za Hrvate izvan RH te dostojanstven način ostvarenja tog prava uvođenjem dopisnog i elektroničkog glasovanja na izborima.
