Hrvatska zabrinuta: Tko su džihadisti koji se vraćaju u BiH?

Europom su zavladali strah i panika nakon sloma kalifata. Prema informacijama, između 6 i 8 tisuća osoba iz Zapadne Europe te oko 3 tisuća njih s područja Balkana, a najviše iz zemalja bivše Jugoslavije, otišlo je ratovati na strani terorističke organizacije Islamska država u Siriju i Irak, prenosi Večernji.hr

Nakon nestanka te krvoločne tvorevine problem je nastao zbog njihova mogućeg povratka u domicilne zemlje. Veliki su ih broj uhitile Sirijske demokratske snage (SDF) koje sačinjavaju Kurdi i Arapi te su pod američkim zapovjedništvom. Unatoč apelima da svaka zemlja prihvati svoje državljane, većina zemalja EU na to se oglušila jer ne žele ugroziti svoju nacionalnu sigurnost, što je prisililo američkog predsjednika Donalda Trumpa da zatraži da Europa “preuzme natrag 800 boraca terorističke organizacije Islamske države” i izvede ih pred sud.

Za razliku od zemalja EU, BiH je odlučila prihvatiti svoje državljane koji su se borili na strani terorističke organizacije Islamske države i koje je uhitio SDF. Naime, BiH je dobila popis s imenima deset bivših ISIL-ovaca zarobljenih u Siriji koji bi trebali biti izručeni toj zemlji. Prihvaćanje zarobljenika podrijetlom iz BiH dio je suradnje BiH i SAD-a, koje su pozvale zemlje da prihvate i procesuiraju pred domaćim sudovima sve koji su otišli ratovati u Siriju. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić potvrdio je za Večernji list kako je njegovo ministarstvo u stalnoj komunikaciji s međunarodnim službama kao i međunarodnim organizacijama u vezi s državljanima BiH koji su ratovali na strani ISIL-a.

Apel žena džihadista

– Imamo čak i popis tih ljudi. Međutim, od svih imena na tom popisu koji smo dobili samo za dvojicu vjerujemo da su državljani BiH. Za ostale još uvijek provjeravamo kako bismo utvrdili sve činjenice, jesu li državljani BiH. Ako se potvrdi da jesu, mi ćemo ih primiti natrag. Jedan je 24-godišnji Ibro Ćufurović iz Velike Kladuše, koji je bio pastir kod Huseina Bilala Bosnića, osuđenog za terorizam. Ćufurović je otišao u Siriju 2013., a za njim je raspisana i crvena Interpolova tjeralica. Od Agencije za identifikaciju dokumenata BiH dobili smo obavijest da te dvije osobe nisu imale dokumente BiH, te da su vjerojatno iz BiH izašle s lažnim dokumentima – kazao je ministar Mektić napominjući kako BiH ne može svojim državljanima zabraniti povratak u domovinu bez obzira na to što su ratovali na strani terorista.

– Ali, ako se potvrdi da su bili na strani terorističke organizacije ISIL, odmah nakon povratka lišit ćemo ih slobode te uhititi i uz kaznenu prijavu predati Tužiteljstvu BiH da ih procesuira – naglasio je ministar Mektić ističući kako njegovo ministarstvo raspolaže podacima da je oko 300 državljana BiH otišlo na ratište u Siriju. – Više od 50 njih je poginulo, a oko 50 ih se već vratilo i svi su oni procesuirani.

Procjena je da ih je još oko 200 ostalo dolje. Sada više nemamo točne informacije jesu li svi uhićeni i gdje se nalaze – kazao je ministar Mektić. – O vremenskom trajanju provjera, sa SAD-om će biti precizirani detalji povratka naših državljana iz Sirije, koji su prekršili Kazneni zakon BiH, za što im prijeti do deset godina zatvora – kazao je ministar Mektić ističući da se provjeravaju podaci za žene i udovice ISIL-ovaca iz BiH koje su iskazale želju da se vrate u zemlju putem pisma u kojem mole da ih BiH vrati natrag s njihovom maloljetnom djecom u normalan život, kakav su nekad imale.

– Nas tri, bosanske državljanke, apeliramo da nas BiH vrati natrag i našu maloljetnu djecu u normalan život, koji smo nekad imali – dio je pisma 22-godišnje Sarajke koju je u Siriju odveo muž prije četiri godine, koje je objavljeno u medijima BiH. Sarajka koja je poslala pismo jedna je od oko 700 žena i 1500 djece u kampu Roj, blizu grada Kamišlija na sjeveru Sirije. Društvo u kampu su joj još dvije Bosanke, koje su s njom od rujna 2017. godine, otkad su pobjegle iz Islamske države. Stručnjak za sigurnost, Željko Cvrtila uvjeren je će sigurnost BiH, ali i Hrvatske, te ostalih zemalja u regiji ovisiti o tome kako će se vlast BiH postaviti prema džihadistima povratnicima.

– To moramo gledati s dva aspekta. Ako BiH prihvati svoje državljane natrag, a neće biti nikakvog kaznenog postupka, onda će to biti zasigurno velik sigurnosni problem. Ako ih prihvate, onda bi ih trebali pravno istražiti i, ako ima elemenata, kazneno ih progoniti, tada je to druga situacija – kazao je Cvrtila ističući kako bi se moglo reći da Bosna polako počinje slijediti neke ideje europskih država.

– BiH mora promijeniti kazneni zakon jer do sada je onaj tko je priznao krivnju dobio minimalnu kaznu, a u ovim slučajevima to nije prihvatljivo. Jer ako se nekom dokaže krivnja za zločine i dobije kaznu od godinu dana, to naprosto nije sigurnosno prihvatljivo kako za BiH tako i za Hrvatsku te ostale države u okruženju ali i za samu EU – napomenuo je Željko Cvrtila naglašavajući kako bi to tada značilo da je BiH pod nekim istočnjačkim pritiscima postala mjesto za zbrinjavanje džihadista.

Opasniji su ovi povučeni

Prema neslužbenim informacijama oko 50-ak državljana BiH nalazi se u zarobljeništvu SDF-a snaga te su uhićeni u gradu Mayadinu pokraj Deir el-Zoura nakon što su pobjegli iz glavnog grada kalifata Rake, a neki i iz iračkog grada Mosula. Njih između 70 i 100 uspjelo je pobjeći do provincije Idlib, gdje i danas žive. Većina ovih pripadnika vehabijskog pokreta došla je u Siriju 2013. godine u grad Azaz na granici s Turskom. U Siriju su ulazili bez problema jer su ih Turci puštali i legalno i ilegalno. Nakon što je teroristička organizacija Islamska država proglasila kalifat, svi su iz Azaza otišli u glavni grad kalifata, u Raku. Kasnije su se širili i na ostale gradove kao Al Bab, Sarrin, Kobane, ali nakon što su ih Kurdi protjerali, 2015.godine većina ih je otišla u Irak u grad Mosul.

Od RH nije tražio da primi ISIL-ovce Veliki ispit za obavještajne službe u regiji bit će njihovo vraćanje bez obzira na njihovo procesuiranje jer u zatvorima zasigurno neće biti doživotno. Vraćaju se s krvoločnom ideologijom s kojom su svi spremni poginuti na Alahovu putu, zbog čega su i otišli na ratišta u Siriju i u Irak. Isto tako, službe moraju biti spremne i za mnoge pristaše koje ima ISIL u BiH, koji i financiraju ovu organizaciju i koji dijele njihove stavove i ideologiju. Oni su mnogo opasniji jer su tu, povučeni i čekaju.