HRVATSKA: Vlada želi pratiti mobitele građana zbog epidemije. To je opasan udar na naša prava
PRIJEDLOG dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama koje je vlada Andreja Plenkovića po hitnom postupku poslala u sabor dosad je najveći udar vlasti na prava građana RH u epidemiji koronavirusa.
Za razliku od privremene, razmjerne i argumentirane mjere ograničavanja kretanja kako bi se postiglo socijalno distanciranje i time usporila transmisija koronavirusa u populaciji, ono što vlada želi ovim hitnim izmjenama zakona je dobiti mogućnost masovnog praćenja mobitela građana.
Sporni prijedlog izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama
Kako stoji u vladinom prijedlogu, želi se nadopuniti članak 104 Zakona o elektroničkim medijima tako da se doda kako je “obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka iznimno dopuštena u cilju zaštite nacionalne i/ili javne sigurnosti, i to u slučajevima kada je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, u skladu s posebnim propisima, a pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštititi”.
Vlada tvrdi kako ”odredba predloženog članka 104.a udovoljava i kriteriju razmjernosti jer se ocjenjuje da je obrada podataka koji označavaju samo zemljopisni položaj terminalne opreme korisnika javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, bez prometnih podataka, dakle bez bilo kojih podataka obrađenih u svrhu prijenosa komunikacije elektroničkom komunikacijskom mrežom, ili u svrhu obračuna i naplate troškova, razmjerna potrebi zaštite zdravlja i života građana, i to isključivo u situacijama kada je ta potreba dosegnula takvu razinu ugroze da je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti”.
Otvorena pitanja u vezi izmjene zakona
S ovim prijedlogom postoji niz problema.
Je li intencija izmjene zakona da se može pratiti kretanje građana kojima je određena mjera samoizolacije? Ako jest, zašto to nije eksplicirano u prijedlogu zakonskih izmjena?
Nadalje, ovim prijedlogom Plenkovićeve vlade se značajno šire ovlasti službi kada je riječ o nadgledanju i praćenju građana preko mobitela, ali tu ekspanziju špijuniranja ne prati prijedlog dodatnog nadzora nad ovim aktivnostima državnog aparata. Sve to ostaje bez nadzora.
Ljudi uvijek mogu ostaviti mobitel kod kuće
Upitna je i praktična primjena ovih mjera. Što ako netko ostavi mobitel doma, a ode van kršiti samoizolaciju?
Naime, mogućnost da vlast preko mobitela prati kretanje građana može u aktualnoj situaciji pandemije koronavirusa imati smisla kao mjera koja bi se provodila u ograničenom vremenskom roku, iako je prijeporna s pozicije ljudskih prava, ustava i praktičnosti.
Postoje i drugi, efikasniji način da se prati tko krši samoizolaciju. Uostalom, Nacionalni stožer civilne zaštite je već objavio podatke o kršenju samoizolacije do kojih su bez problema došli bez špijuniranja naših mobitela.
Vlada kaže da njihov prijedlog ne tvrdi GDPR
Vlada navodi da njihov prijedlog ne krši Opću uredbu o zaštiti podataka, te da GDPR predviđa da bi se “obrada osobnih podataka trebala također smatrati zakonitom ako je potrebna za zaštitu interesa koji je neophodan za očuvanje života ispitanika ili druge fizičke osobe. Obrada osobnih podataka na temelju životno važnih interesa druge fizičke osobe u načelu bi se smjela obavljati samo ako se obrada očito ne može temeljiti na drugoj pravnoj osnovi. Neke vrste obrade mogu poslužiti i za važne potrebe javnog interesa i životno važne interese ispitanika kao, na primjer, ako je obrada potrebna u humanitarne svrhe, među ostalim za praćenje epidemija i njihovog širenja ili u humanitarnim krizama, posebno u slučajevima prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem”.
Njemački prijepori
Hrvatska vlada nije jedina koja u epidemiji koronavirusa želi veći pristup mobilnim podacima svojih građana. Njemački ministar zdravstva Jens Spahn (CDU) nije uspio kroz koalicijsku vladu progurati svoj prijedlog izmjene zakona po kojem bi medicinske institucije imale ubuduće pravo od telekoma tražiti podatke mobitela svojeg pacijenta kako bi mogli kontaktirati njegove bližnje.
Time bi njemačka država dobila mogućnost ući u temeljno pravo građana na privatnost i informacijsko samoodređenje, kako se to formulira u njemačkom kontekstu, a protiv te ideje se pobunio koalicijski partner SPD, kao i uglednici iz sudstva.
S druge strane, Deutsche Telekom je 18. ožujka Institutu Robert Koch predao anonimizirane podatke svojih korisnika, kako bi se utvrdilo koliko opća populacija poštuje mjere socijalne distance. Postoje i oštre kritike tog postupka, jer neki smatraju da neće donijeti vjerodostojne rezultate, no ipak je riječ o anonimiziranim podacima.
Ugrožavanje prava na privatnost
U prijedlogu hrvatske vlade nema govora o anonimnosti, nego se građane prati pod njihovim imenom i prezimenom. Riječ je o očitom zadiranju u pravo na privatnost. Pravo svakog čovjeka da država u kojoj živi ne zna svake minute u danu gdje se taj čovjek nalazi.
Nadalje, hrvatska javnost ima već dovoljno iskustva sa skandalima u tajnim službama, tako da je teško povjerovati kako se ove mjere nadzora neće koristiti kada epidemija splasne, da će ih se vlast samo tako odreći. Mogućnost zloupotrebe je time veća jer nema nikakvog nadzora nad provođenjem tih mjera.
U svakom slučaju, saborski zastupnici ne bi trebali podržati vladin prijedlog izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama. Koronavirus nije dovoljno dobar razlog da se vlastima omogući da prate mobitele svih građana RH, prenosi index.
