HRVATSKA NADOKNADA NASTAVE IZGUBLJENE U ŠTRAJKU Čak 140 škola želi raditi u srpnju, Ministarstvo u startu presjeklo tu namjeru

Školama koje su zbog najduljeg štrajka u prosvjeti u povijesti samostalne Hrvatske, koji je trajao 36 radnih dana i završio u utorak, kao modeli nadoknade propuštene nastave i dalje ostaju na raspolaganju takozvani rezervni, nenastavni dani, rad subotom, skraćivanje praznika i produljenje školske godine nakon 17. lipnja sljedeće godine, odnosno 22. svibnja za maturante – objavila je jučer ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u uputama koje je poslala u sve škole.

Iako se te upute bitno ne razlikuju od onih koje je odaslala prije tjedan dana, najnoviji dopis važan je i zato što je Ministarstvo u međuvremenu provelo anketu u školama o tome koliko su dana propustile zbog štrajka i koliko će ih zbog toga morati produljiti nastavnu godinu.

Različiti modeli

Mogućnost produljenja školske godine kao jedan od modela nadoknade najavile su čak 992 obrazovne ustanove od 1144, koliko je odgovorilo na upitnik. Međutim, iz tog upitnika vidljivo je da su neke škole, a Ministarstvo nije objavilo njihova imena jer za to nije dobilo njihovu suglasnost, poslale, blago rečeno, čudne odgovore: primjerice, iz tri obrazovne ustanove tvrde kako su u štrajku provele 18 dana, iako je on u svakoj školi maksimalno mogao trajati 16 radnih dana, a tri su se izjasnile da su štrajkale 17 dana. Ukupno dvije škole najavile su kako školsku godinu namjeravaju produljiti za čak 16 dana, što bi praktički značilo da bi nastava u njima trajala do 10. srpnja! U srpanj bi, prema izjavama iz upitnika, zbog održavanja propuštene nastave moglo prijeći čak 40 škola koje su školsku godinu namjeravale produžiti za osam i više dana.

Takve i slične planove već u startu zaustavilo je Ministarstvo obrazovanja: ministrica Divjak u uputama jasno poručuje kako će se nastavna godina zbog nadoknada moći najviše produljiti do 26. lipnja odnosno do 29. svibnja iduće godine za maturante. To je najviše šest radnih dana nakon 17. lipnja, a sve škole koje su planirale više od toga (ukupno je riječ o 140 osnovnih i srednjih škola koje su planirale na taj način održati sedam do 16 nastavnih dana) morat će se drukčije organizirati.

Također, ministrica je pozvala škole da što hitnije donesu plan nadoknade i poštuju potrebnu proceduru te zakonska ograničenja, a čitav postupak mora završiti do ponedjeljka 16. prosinca.

– Škole koje će mijenjati vrijeme praznika ili produljiti trajanje nastavne godine dužne su dostaviti prijedlog izmjena i dopuna županijskom Upravnom odjelu nadležnom za poslove obrazovanja, odnosno Uredu grada Zagreba, koji će Ministarstvu dostaviti ujedinjeni zahtjev za sve škole koje su zatražile izmjene, i to najkasnije do 16. prosinca ove godine – ističe u dopisu ministrica Divjak, napominjući kako je Ministarstvo to koje daje suglasnost na svaki takav zahtjev.

Dodajmo kako će se svaka škola koristiti određenim modelom nadoknade sukladno broju nastavnih dana koje treba nadoknaditi, a, primjerice, u anketi Ministarstva 70 osnovnih i srednjih škola izjasnilo se kako ne treba nadoknaditi ni jedan jedini nastavni dan, 48 ih ima između jednog i deset dana, 554 između 11 i 15 dana, a njih najviše, ukupno 466, svih 16 dana štrajka. Kao najčešće scenarije nadoknade, osim produljenja školske godine, i Ministarstvo i škole već su najavljivali skraćenje zimskih praznika s tri na dva tjedna, ukidanje proljetnih praznika u tjednu nakon Uskrsa, s tim da bi bez nastave bili na Veliki petak 10. travnja i Uskrsni ponedjeljak 13. travnja.

Postojeći kalendar

Kad je riječ o subotama, Ministarstvo podsjeća kako osnovne škole, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, imaju petodnevni radni tjedan, a subotama mogu radit samo one koje imaju više od dvije smjene. Iznimno, škole koje rade u jednoj ili dvjema smjenama subotama smiju raditi jedino u tjednu kad pada neki praznik ili blagdan, a to bi, prema uputama Ministarstva, mogle biti one 11. siječnja, 18. travnja, 2. svibnja i 13. lipnja 2020.

Iz nekih županija još prije su najavili kako će odluku o nadoknadama – s obzirom na to da za promjenu postojećeg kalendara školske godine osnivači i škole moraju uputiti zajednički zahtjev Ministarstvu – pokušati donijeti na razini županija. Konkretno, postavio bi se okvir za nadoknade unutar kojega bi se sve škole iz te županije trebale kretati, ovisno, dakako, o broju propuštenih nastavnih sati i dana svake od njih.

O tome će se od ponedjeljka raspravljati u Zagrebu, gdje će se predstavnici ravnatelja srednjih škola sastati s pročelnikom za obrazovanje, potvrdila je Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

– Svakako ćemo nastojati ujednačiti model nadoknade nastave na razini Grada Zagreba, ali treba voditi računa da je svaka škola različito sudjelovala u štrajku – kaže Suzana Hitrec.

Odluke županija

Odluke o nadoknadama propuštene nastave donijet će se i na razini Splitsko-dalmatinske županije, a predstavnici ravnatelja iz te županije jučer već su održali sastanak s pročelnicima ureda osnivača – županije te gradova Splita i Makarske, potvrdio je jučer Đuro Baloević, predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.

– Naš će zahtjev ići u smjeru da nadoknade ne budu subotama. Predložit ćemo skraćivanje zimskih praznika za tjedan dan, s tim da bi se radilo u ponedjeljak 23. prosinca. Proljetnih praznika ne bi bilo, osim za Veliki petak, a razmišljamo i o Velikom četvrtku, kao i Uskrsnom ponedjeljku. U tom slučaju nastavna bi se godina u većini škola u našoj županiji produljila za dva ili tri dana – objašnjava Baloević. Napominje i kako oni učenici čiji su roditelji, primjerice, uplatili skijanje u trećem tjednu zimskih praznika, neće imati problema:

– I dosad su roditelji mogli opravdati tri do četiri dana izostanka s nastave, a ako je potrebno izostati više od toga, roditelji mogu poslati zahtjev učiteljskom vijeću škole i ravnatelju zahtjev i nikakvih problema neće biti oko odobrenja – najavljuje Baloević.

jutarnji.hr