Hrvatska je na današnji dan u Oluji spasila više od 300 tisuća ljudi od sudbine Srebrenice
Vojno-redarstvena akcija Oluja počela je 4. kolovoza 1995. u ranojutarnjim satima. Iako se službeno kao Dan pobjede uzima 5. kolovoza, vrlo je važno ono što se na terenu događalo i u danima nakon oslobođenja Knina. Poglavito povijesni susret 6. kolovoza na Korani.
Nakon četiri godine okupacije, tih dana u kolovozu 1995. godine oslobođena su područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a sve te akcije bile su preduvjet i za oslobodilačke akcije u susjednoj BiH.
Formalno, vojno-redarstvena akcija Oluja trajala je do 8. kolovoza.
Na današnji dan, 6. kolovoza 1995., oslobođeni su: Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja.
Mladić nakon Srebrenice planirao i pokolj u Bihaću
Vrlo je važan povijesni susret postrojbi Hrvatske vojske i Armije BiH na Korani kod Tržačkih Raštela.
Susreli su se ispred hrvatskih snaga zapovjednik 1. Gardijske brigade, general bojnik Marijan Mareković, a ispred Armije BiH zapovjednik 5. Korpusa Atif Dudaković.
“Gospodine generale, dobrodošli. Čekali smo vas dugo, ali napokon smo se sreli”, rekao je tada Dudaković, a sve je zabilježeno na snimci koja je ovjekovječila ovaj događaj.
Akcijom Oluja, naime, prekinuta je i trogodišnja blokada grada Bihaća. Bihaću je prijetila sudbina Srebrenice, no zahvaljujući Hrvatskoj vojsci i koordiniranoj akciji s Armijom BiH, Ratko Mladić je spriječen da napravi i još veći pokolj.
Naime, oko 300 tisuća ljudi pune tri i pol godine u bihaćkoj enklavi bili su u blokadi i pod stalnim napadima srpskih snaga iz tzv. Srpske Krajine i Republike Srpske.
U svakom slučaju, ova povijesna činjenica i snimka hladan su tuš svima koji tvrde da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH.
Inače, Dudakovića je Sud Bosne i Hercegovine ranije ove godine pustio da se brani sa slobode nakon što je priveden pod sumnjom da je s još 12 bivših bošnjačkih časnika i vojnika počinio ratne zločine u zapadnoj Bosni.
Dudakovića se dovodilo u vezu i sa zločinima u Hrvatskoj. Hrvatske braniteljske udruge iz BiH podnijeli su DORH-u zahtjev za Dudakovićevim procesuiranjem zbog zločina na području Zadra 1991. kada je bio pripadnik JNA. Isto tako, obitelj generala HVO-a Vlade Šantića vjeruje kako je upravo Dudaković odgovoran za njegov nestanak i ubojstvo u ožujku 1995.
