Guardian: Mislite da je blagi oblik korone bezopasan? Razmislite opet
COVID-19 u pravilu je najopasniji za stare ljude i kronične bolesnike, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da preko 80% slučajeva zaraze prolazi s blagim simptomima ili bez ikakvih.
No dok se pandemija i dalje širi ne pokazujući, barem globalno, znakove posustajanja, a virolozi pokušavaju razumjeti biomehaniku koronavirusa SARS-CoV-2, jedna stvar postaje sve jasnija: čak i takozvani blagi slučajevi mogu biti znatno kompliciraniji, opasniji i teži za preboljeti nego što mnogi misle, piše kolumnistica Guardiana Adrienne Matei.
Naime, kada se promatraju slučajevi onih koji obole od covida-19, obično ih se dijeli na dvije kategorije – one koji završe na intenzivnoj njezi i/ili na respiratoru te one koji prebole zarazu bez težih posljedica, a koji su uglavnom mlađe i prethodno zdrave osobe. Tako je i američki potpredsjednik Mike Pence izjavio da je “dobra stvar” što su gotovo polovica novih slučajeva covida-19 mlađi Amerikanci.
Ovakvo pojednostavljeno shvaćanje novog koronavirusa može dovesti do zaključka da se oni koji “blago obole” od covida-19 oporave u roku od dva tjedna, nakon čega im se život vraća u normalu. To zaista jest slučaj za neke blago oboljele, no nova medicinska istraživanja, kao i sve brojniji anegdotalni primjeri iz grupa za međusobnu podršku oboljelih, ukazuju na to da mnogi “blagi” slučajevi covida-19 nisu takve sreće, piše Matei.
I blagi slučajevi mogu razviti smrtonosne komplikacije poput moždanog udara
Neki od njih, naime, mogu imati dugotrajne nuspojave bolesti koje liječnici i dalje ne razumiju u potpunosti. A neke od tih nuspojava mogu biti smrtonosne.
Prema dr. Christopheru Kellneru, profesoru neurokirurgije u bolnici Mount Sinai u New Yorku, neki od “blagih” slučajeva koronavirusa koji nisu bili hospitalizirani dobili su naknadno krvne ugruške, pa i teške moždane udare. Radi se o relativno mladim ljudima, čak i 30-godišnjacima.
Kellner je u svibnju u intervjuu za američki zdravstveni portal Healthline rekao da je Mount Sinai implementirao plan prema kojem daje mladim pacijentima koji imaju covid-19 lijekove protiv zgrušnjavanja krvi kako bi se spriječili moždani udari kakvi su sve češći “u mladih pacijenata s blagim simptomima ili bez njih”.
Naime, liječnici sad znaju da covid-19 ne utječe samo na pluća i ostatak respiratornog sustava već i na krv, bubrege, jetru, pa i mozak. Posljedice na mozak mogu se manifestirati kao kronični umor i depresija, među ostalim simptomima. A sve te komplikacije mogu se razviti neovisno o tome je li pacijentu bila potrebna hospitalizacija.
Mnogi kućni pacijenti bolesni i nekoliko mjeseci nakon što su dobili simptome
Još jedan zabrinjavajući fenomen koji dolazi u fokus su takozvani dugoročni bolesnici, kod kojih bolest traje i nekoliko mjeseci. Istraživanje Nizozemske zaklade za pluća, koje je objavljeno ranije ovog mjeseca, zaključuje da je zdravlje mnogih oboljelih od covida-19 koji su se liječili kod kuće i dalje “zastrašujuće” loše i nakon više mjeseci.
“Mnogi kućni pacijenti imaju čak i problema s hodanjem. Iscrpljenost, nedostatak zraka, pritisak u prsima, glavobolja, bol u mišićima: gotovo tri mjeseca nakon prvih simptoma tipičnih za virus, dio korona-pacijenata koji su bolovali kod kuće i dalje ima ozbiljne pritužbe (na zdravlje), navodi se u ovom izvještaju.
Nizozemski istraživači došli su do ovog zaključka na temelju anketiranja 1622 pacijenta s covidom-19, prosječne dobi od 53 godine, koji su prijavili dugotrajne simptome u alarmantno visokim postocima: 88% za intenzivni umor, 75% za trajni nedostatak zraka i 45% za pritisak u prsima. 99% ovih pacijenata nije bilo hospitalizirano, što znači da su imali “blagi” oblik covida-19.
26-godišnja djevojka dva mjeseca imala proljev, glavobolju, umor, gubitak težine…
Još važnije, čak 85% ispitanih pacijenata smatralo se generalno zdravima prije nego što su dobili covid-19. A samo 6% njih i dalje se smatralo generalno zdravima mjesec dana ili više otkad su se zarazili.
Jedan takav primjer je 26-godišnja Fiona Lowenstein, djevojka koja pripada dobnoj skupini za koju se često smatra da joj ne prijeti nikakva posebna opasnost od koronavirusa. Lowenstein se razboljela 17. ožujka i nakratko je hospitalizirana zbog vrućice, teškoća s disanjem i kašlja. Liječnici su joj pri otpustu savjetovali da ponovno dođe u bolnicu ako se ti simptomi pogoršaju.
Umjesto toga, dogodilo se nešto drugo. “Počela sam osjećati čitav niz novih simptoma: bol u sinusima, grlobolju, vrlo ozbiljne probavne smetnje. Imala sam proljev svaki put nakon što bih jela. Izgubila sam mnogo na težini, zbog čega sam bila slaba, iscrpljena, imala sam glavobolju, izgubila sam miris…”, ispričala je ova djevojka.
Osjećala se bolje tek sredinom svibnja, iako kaže da joj se neki od simptoma rutinski vraćaju.
Bizarni simptomi poput napadaja, gubitka vida i sluha i amnezije
“To je gotovo udarac na vaš ego, kad ste u dvadesetima i zdravi i aktivni i onda vas pogodi ova stvar i mislite da ćete se oporaviti i da ćete biti dobro. A onda ne ispadne tako”, dodala je Lowenstein.
Ova mlada Nizozemka kreirala je kanal na aplikaciji Slack nazvan The Body Politic kao svojevrsnu grupu podrške za oboljele. Grupa sad ima više od 5600 članova, od kojih većina nije završila u bolnici zbog covida-19, ali su svejedno bili bolesni mjesecima – ili još uvijek jesu. A velika većina članova ima manje od 50 godina, prema unutarnjoj anketi.
Neki od njih imali su zaista bizarne simptome poput paralize lica, napadaje, gubitak sluha i vida, amneziju i ozbiljni gubitak težine.
“Za mene i većinu ljudi, definicija ‘blagog’ koju smo dobili od WHO-a i drugih stručnih institucija značila je da za bilo koji slučaj kojem nije trebala hospitalizacija znači da će imati blagu prehladu i da se može nositi s time kod kuće. Iz moje točke gledišta, to je bio zaista štetan narativ koji je apsolutno dezinformirao javnost. On u isto vrijeme ne dozvoljava ljudima da uzmu relevantne informacije u obzir kad odlučuju o osobnom riziku i sprečava dugoročne bolesnike da dobiju pomoć koju trebaju.
index.hr