Građani BiH godišnje za uvjerenja o (ne)kažnjavanju uplate milijune KM?!
Prvo je Hrvatska kroz sustav e-građanin, a odnedavno i Srbija kroz e-upravu, uvela olakšice za svoje građane, kojima su potrebna uvjerenja o (ne)kažnjavanju i/li uvjerenje o nevođenju kaznenih postupka, koje se u našoj državi traži za razne vrste namjena, kao što je, primjerice prijava na natječaj za radno mjesto u organima uprave ili, recimo, za dobivanje oružnog lista.
Podatak koliko se novca slije u proračunske kase na različitim razinama vlasti u BiH, nitko sa sigurnošću ne može obznaniti, jer Agencija za statistiku BiH nema mandat prikupljati takve vrste statističkih podataka, rečeno je za Dnevni avaz.
Građanima BiH traže se dva uvjerenja. Uvjerenje o nekažnjavanju vadi se u mjestu prebivališta kod nadležne policijske uprave. U oba entiteta za ovo uvjerenje plaća se 10 KM. Uvjerenje u većini policijskih uprava, izdaje se najkasnije tri dana od dana podnošenja zahtjeva.
Uvjerenje o nevođenju kaznenih postupaka izdaje se u općinskim sudovima i jedina olakšica koja je nedavno uvedena, ogleda se u činjenici da se može izdati i na područjima gdje nemate stalno prebivalište.
Za takva uvjerenja plaća se 15 KM i u većini sudova se dobivaju istog dana. No, u nekim slučajevima vrše se provjere vodi li se kazneni postupak vodi pred drugostupanjskim organom, odnosno županijskim sudom, tako da se uvjerenje može dobiti najkasnije u roku od tri dana.
U RS-u u osnovnim sudovima građani ne plaćaju naknade kada se aplicira za posao. Jedini izdatak je 80 feninga, koliko iznosi obrazac koji moraju popuniti.
U Republici Srpskoj se za uvjerenje o nevođenju kaznenih postupaka za odgovornu osobu u pravnoj osobi ili za oružni list mora platiti 16,5 KM republičke naknade.
Odvjetnik Azur Prnjavorac ističe da, prema stavu Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, kandidat za zapošljavanje poslodavcu, bez obzira na to je li u pitanju državni organ ili privatna tvrtka nije dužan dostaviti podatke iz kaznene evidencije.
– Organ ili institucija morali bi po službenoj dužnosti tražiti takve podatke. Ovako imamo situaciju da se po 1.000 ljudi javi na natječaje, uzme se po toj osnovi 10.000 KM, a primi se samo jedan kandidat. Moglo bi se u natječajima navesti da je kandidat koji dobije posao, dužan u roku od 30 dana dostaviti spomenuta uvjerenja. Na taj način bi građani uštedjeli nivac – smatra Prnjavorac.
