Gabriel Escobar će biti novi Bidenov izaslanik za zapadni Balkan
Mogućnost da Escobar bude postavljen umjesto dosadašnjeg posebnog izaslanika Matthewa Palmera najavio je prije nekoliko dana dnevni list Danas, koji ima dobre izvore u Washingtonu. Nakon toga, i drugi srbijanski mediji su najavili sličan rasplet
Novi posebni izaslanik američkog predsjednika Josepha Bidena za zapadni Balkan bit će karijerni diplomat Gabriel Escobar, sadašnji zamjenik veleposlanik SAD-a u Beogradu, saznaje Pobjeda iz više izvora iz Washingtona i Beograda.
Escobar će, kako se navodi, biti imenovan na novu dužnost u početkom rujna, a očekuje se da će desetak dana od stupanja na dužnost krenuti u posjete državama regije, prvenstveno zemljama članicama NATO-a, što bi trebalo značiti da će Crna Gora biti jedno od prioritetnih odredišta.
Mogućnost da Escobar bude postavljen umjesto dosadašnjeg posebnog izaslanika Matthew Palmera najavio je prije nekoliko dana dnevni list Danas koji ima dobre izvore u Washingtonu. Nakon toga, i drugi srbijanski mediji su najavili sličan rasplet.
Prema informacijama od analitičara u Washingtonu, imenovanje Escobara je pokazatelj da se Bijela kuća pod komandom Bidena “odlučila za energičniju, proaktivnu ulogu na prostoru Balkana”.
– On je čovjek koji završava povjerene poslove i nalazi rješenja, ponekad ih i diplomatski namećući, kaže američki izvor Pobjede.
Jačanje utjecaja
Gabriel Escobar, sada zamjenik američkog veleposlanika u Beogradu Anthonyja Godfreya, diplomat je značajnog iskustva. Prije nego što je imenovan za diplomata u Srbiji, Escobar je imao jednu od najvažnijih funkcija u Veleposlanstvu SAD-a u Iraku.
Izuzetan je poznavatelj prilika na Balkanu, a na ovim prostorima je bio vrlo aktivan u turbulentnom periodu od 1998. do 2001. godine.
Crnogorsku političku scenu do tančina je upoznao dok je, u periodu 1998 – 2000, bio šef diplomatskog tima za vezu u Podgorici i šef Političkog odjela u Beogradu. Pozicija koju je pokrivao, u vremenu kada su SAD i zapadne države počela intenzivnu kampanju protiv tadašnje vlasti Slobodana Miloševića, pokazuje da je bio u intenzivnom kontaktu s mnogim istaknutim političarima u Crnoj Gori, prvenstveno tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem, koji je kao prvi čovjek vlasti bio u tom vremenu jedan od ključnih igrača borbe protiv velikosrpskog režima u Beogradu.
Beogradska Politika ističe da je izbor Escobara za glavnog američkog čovjeka za zapadni Balkan signal da će politika Bijele kuće biti drugačija nego što je to bila tijekom mandata Donalda Trumpa.
– Kako će se ova promjena odraziti na Srbiju, vidjet će se brzo. Poznavatelji prilika kažu da je medeni mjesec američke administracije i Aleksandra Vučića, započet u vrijeme Trumpa, završen – ocjenjuje Politika.
To će utjecati, procjenjuje se, i na intenziviranje ključnog balkanskog problema – odnosa Srbije i Kosova.
List Danas navodi da će “na popisu” Escobarovih zaduženja naći i dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, te da će to značiti i izlaz iz sadašnjeg stanja “zamrznutog rješenja”.
Pozicija Crne Gore
Izvjesno je da će za Crnu Goru imenovanje Escobara značiti promjenu. Iskusni američki diplomat dobro zna kako su građeni i napredovali odnosi Washingtona i Podgorice, naročito faza ulaska male balkanske države u NATO.
Pojedini analitičari ocjenjuju da će američki diplomat intezivno nastojati da se ne dovede u pitanje euroatlanski smjr Crne Gore, što se može odraziti na odnose i na unutarcrnogorskoj političkoj sceni.
Zapadnjaci su tijekom posljednjih godinu, od izbornih promjena 30. kolovoza i formiranja ,,ekspertske“ Vlade 4. prosinca jasno uočili da se trojni sporazum o nastavku europskog puta – koji su potpisali premijer Krivokapić, potpredsjednik Vlade Abazović i predsjednik Skupštine Bečić – ne provodi u praksi te da najjača članica koalicije, Demokratski front, uspijeva ucjenjivati ostatak parlamentarne većine.
Kako je riječ vrlo informiranom čovjeku, s iskustvom rada na ovim prostorima, logično je očekivati da će Escobar posredno utjecati da se ojača suradnja – prije svega onih crnogorskih stranaka koje su programski orijentirane, iako su neke unutar vlasti a većina u oporbi..
To će, svakako, biti novi izazov za održanje sadašnje vlasti i Vlade na koju, iako sebe formalno želi zvati ekspertskom, presudno utječe stav Srpske pravoslavne crkve i Beograda.
Čekajući akciju
Ipak, najvažniji zadatak budućeg posebnog izaslanika za zapadni Balkan je da Crna Gora, kao članica NATO-a, ne bude nestabilna država, da nije porozna na političke i obavještajne udare, prvenstveno iz Putinovog Kremlja ili imperijalnog Beograda, pišu tamošnji mediji.
Analiza djelovanja obavještajnog sustava u Crnoj Gori, uključujući i brojne afere takozvanog curenja podataka, koje su potresale obavještajnu zajednicu – prije svega Agenciju za nacionalnu sigurnost i Obavještajno sigurnosni direktorat Ministarstva obrane – dokazuju da su pali ili su ,,izbušeni“ mnogi sustavi zaštite i da klasificirane informacije nisu više tajna i za države izvan NATO-a.
Sve su to izazovi koji, barem što se Crne Gore tiče, iščekuju novog američkog ,,igrača broj 1“ na zapadnom Balkanu. Zato će mnogi čekati da vide prve poteze Gabriela Escobara i to – već od kraja rujna. Izvjesno je da će se aktivnosti SAD-a u regiji intenzivirati, a to bi za Crnu Goru mogla biti – dobra vijest.