Francuska ponudila novi prijedlog: Što BiH treba uraditi da postane članica EU?
Zemlje zapadnog Balkana mogu postati članice Europske unije (EU), ali kroz novi “korak po korak” proces, kojeg predlaže Francuska.
Ideja postepenog pridruživanja bila je osnova za “reformirani pristup procesu pridruživanja EU”, neslužbenom dokumentu od šest stranica kojeg je Francuska dostavila europskim diplomatama u petak, 15. studenoga, objavio je Euobserver.
Proces proširenja EU-a trenutno se odvija kroz pristupne pregovore sa zemljama kandidatkinjama, koji pokrivaju 35 tematskih poglavlja. Kada kandidatkinje pristanu provesti potrebne reforme, postanu punopravne članice i ostvaruju pristup europskim programima, poput znanstvenih grantova i do deset milijardi eura godišnje u subvencijama EU-a.
Ali u novom francuskom modelu reforme bi se provodile kroz proces od sedam koraka, koji osigurava postepeni pristup odabranim programima i fondovima EU-a, sve do punopravnog članstva.
Tih sedam koraka su: vladavina zakona i osnovna prava; obrazovanje i istraživanje; zapošljavanje i socijalna pitanja; financijski poslovi; jedinstveno tržište, poljoprivreda i ribarstvo; vanjski poslovi; i “drugi”.
Kada kandidatkinje ispune prvi korak, dobivaju, primjerice, pristup Eurojustu, sustavu pravosudne suradnje. Ispunjavanje drugog koraka donosi pristup programu Horizon 2020 i omogućava balkanskim sveučilištima učešće u Erasmus programima razmjene studenata. Nakon četvrtog koraka bi mogli pristupiti EU-ovoj bankarskoj uniji, dok bi ispunjavanje petog koraka omogućilo korištenje strukturalnih fondova vrijednih nekoliko milijardi eura.
– Završetak pregovora koji odgovara svakom koraku kojeg zemlja poduzme otvorit će mogućnost sudjelovanja u odgovarajućim programima EU-a, povezanost s određenim relevantnim sektorskim politikama i, prema potrebi, imati koristi od određenog ciljanog financiranja – navodi se u dokumentu kojeg je dostavila Francuska, a dodaje se da krajnji cilj ostaje “potpuno pristupanje”.
Ministri europskih poslova EU-a bi o ovom prijedlogu trebali raspravljati već u utorak u Bruxellesu, za kada je zakazan sastanak Vijeća za opće poslove EU-a. Da bi ovaj prijedlog bio prihvaćen, morat će ga podržati svaka članica EU-a. Ukoliko se to i dogodi, Europska komisija bi ove ideje trebala pretočiti u detaljniji pravni dokument do siječnja 2020. godine.
Ovaj prijedlog je stigao nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron šokirao europsku javnost korištenjem veta i sprečavanjem započinjanja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Veto je opravdano izazvao zabrinutost da Francuska namjerava spriječiti daljnje širenje EU-a na Zapadni Balkan, što bi, upozoravaju iz Njemačke i SAD-a, moglo rezultirati nestabilnošću u regiji, te jačanjem utjecaja Kine i Rusije.
Međutim, u francuskom dokumentu se ističe “nedvosmislena opredijeljenost ka europskim perspektivama zemalja zapadnog Balkana”. Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Bosna i Hercegovina, dodaje se, pripadaju Europi svojom povješću, kulturom i zemljopisom.
Dokumentom se pravda i Macronov veto, tvrdeći kako je posljednjih 20 godina intervencija EU-a na zapadnom Balkanu rezultiralo presporim napretkom i nedovoljnim koristima za građane. Model postepenog pristupa i “korak po korak” financiranje bi, navodi se, donijelo konkretne koristi.
S druge strane, Francuska upozorava da nazadovanje u demokraciji i vladavini prava nosi svoju cijenu, te pozivaju na “rigorozne uvjete” i “reverzibilnost” ukoliko se pristupni pregovori ne odvijaju na odgovarajući način.
– Kriteriji za prelazak s jednog koraka na drugi će biti precizno definirani, omogućavajući potvrdu njihove efektivne i dugotrajne provedbe – navodi se u dokumentu, prenosi Faktor.
