Federacija BiH ušla u švedski model borbe protiv virusa, Čerkez ističe da je odgovornost na županijama
Član Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva Goran Čerkez rekao je za Klix.ba da Federacija BiH trenutno provodi tzv. švedski model kada je riječ o pandemiji koronavirusa.
“Mi smo još uvijek u prvoj fazi i trenutno povećanje broja zaraženih nije drugi udar. Ono što smo restriktivnim mjerama uradili je sprečavanje velikog udara i masovnog obolijevanja, što bi dovelo do nemogućnosti funkcioniranja zdravstvenog sustava i do velikog priliva pacijenata. Restriktivne mjere su spriječile scenarije Italije, Španjolske, Engleske, Belgije…”, rekao je Čerkez.
On je kazao da je period restriktivnih mjera u ožujku i travnju korišten za podizanje svijesti javnosti o načinu efikasne zaštite, poput držanja fizičke distance, nošenja zaštitnih maski i redovnog pranja ruku. Također je iskorišten i za pripremu zdravstvenog sustava da primi veći broj oboljelih.
“Restriktivne mjere jesu skinute i sada se očekuje od građana, koji su trebali za dva mjeseca primiti sve informacije, da se ponašaju u skladu s preporukama, a tri su ključne – distanca i zaštitne maske unutar objekata te povećana osobna higijena”, dodao je.
Čerkez ističe da je ovo najsličnije švedskom modelu, jer je baziran na svijesti ljudi, a ne na restrikcijama.
“Iako su Šveđani imali veliki broj umrlih osoba starijih generacija, mi smo se fokusirali na to da posebno zaštitimo mlađe i starije osobe, jer znamo da su kronični bolesnici i stariji posebno na udaru”, kazao je.
Član Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva podsjeća da je u skladu s novim preporukama kantonima data mogućnost donošenja svih mjera.
“Imamo županije koji nemaju aktivnih slučajeva, neke županije imaju vrlo mali broj, a neki imaju priličan broj oboljelih. veoma je bitno da se prati situacija i da se epidemiološki reagira tako da se zaraženi izoliraju, da se prati stanje i reagira prema tome. Zdravstveni sustavi na nivoima županija moraju biti spremni i za restriktivnije mjere, ali moraju biti lokalnog karaktera”, dodao je.
Na pitanje da li zdravstveni sistem u FBiH može izdržati tzv. švedski model i povećanje broja zaraženih, Čerkez odgovara da iz tog razloga epidemiološke službe moraju pratiti da ne dođe do eksplozije i moraju znati koja je granica i kakve mjere poduzimati.
“Sada smo u sistemu gdje najveću ulogu igra svijest. Ako dođe do masovnijeg obolijevanja na lokalnom nivou, onda će se morati provoditi restriktivnije mjere u tim lokalnim zajednicama. Tako će doći do kombinacije tzv. švedskog modela i restriktivnih mjera”, kazao je.
Čerkez smatra da ako jedna lokalna zajednica ima veliku transmisiju zaraze, onda postoji opasnost da se širi na druge zajednice.
“Ne treba se prekidati život u toj zajednici, ali treba ograničiti kontakt s drugim zajednicama, jer jedino restrikcija sprečava širenje. Bilo bi očekivano, ako imamo veliki broj zaraženih u jednoj zajednici, a ne možemo izbolovati i uvezati sve kontakte, da pristupimo mjerama restrikcije kretanja između zajednica. Tada bi virus ostao lokaliziran. Bitna je odgovornost svakog pojedinca, ali i sustava da reagira u slučaju potrebe”, dodao je.
Čerkez ističe da je trebalo puno hrabrosti, odlučnosti i znanja kada su se donosile
mjere u ožujku te da se to pokazalo efikasnim.
Za kraj ističe da možemo imati kontinuiran rast broja zaraženih, ali da se može očekivati rast najesen.
U Federaciji BiH najteža situacija je trenutno u Tuzlanskoj županiji. Zeničko-dobojska županija polako uspijeva suzbiti širenje na području Tešnja, dok situacija u Sarajevskoj županiji prkos porastu broja zaraženih i dalje nije zabrinjavajuća.
