Evo što, uistinu, predviđa HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona

Enver Bijedić, predsjednik Socijaldemokrata BiH izrekao je laž i tešku klevetu koju inače svakodnevno izriču i drugi bošnjački političari, kako bi međusobno zavadili i tako politički oslabili Hrvate, izjavivši kako HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona diskriminira sve Hrvate koji ne žive u zapadnoj Hercegovini, piše Hrvatski Medijski Servis.

-Izmjene Izbornog zakona koje zagovara Dragan Čović i HDZ išle bi u korist njemu i svim predstavnicima hrvatskog naroda koji žive u zapadnoj Hercegovini. Svi Hrvati koji žive izvan tog područja bili bi potpuno isključeni iz mogućnosti da budu izabrani na bilo koju razinu vlasti, jer nisu dovoljno dobri Hrvati – ne žive u zapadnoj Hercegovini”, rekao je Bijedić, kako prenosi N1.

Što nalaže presuda Ustavnog suda BiH?

Podsjetimo HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji je usvojio Doma naroda, a oborili bošnjački zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, i za kojeg je Ustavni sud BiH utvrdio da ne ugrožava vitalni interes Bošnjaka, u potpunosti je sukladan presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, koja zahtjeva da izaslanici u Klubu Hrvata, Bošnjaka i Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH budu u potpunosti izabrani od onih koje predstavljaju.

Na temelju takve odluke prijedlog izmjena Izbornog zakona dizajniran je tako što je broj pripadnika svakog od tri naroda u FBiH podjeljen s brojem 17 (broj izaslanika u svakom nacionalnom klubu Federalnog doma naroda). Tako se došlo do toga da na 5,88 posto pripadnika svakog od naroda dođe jedan izaslanik. Budući Hrvata u Federaciji BiH prema popisu iz 2013. živi 497.883 onda bi 29.287 Hrvata predstavljao jedan izaslanik u Klubu Hrvata.

HNS-ov prijedlog sukladan zahtjevu Ustavnog suda BiH

Dakle HNS-ov prijedlog predviđa da se iz svake županije bira broj izaslanika svakog od konstitutivnih naroda proporcionalno njegovu učešću u toj županiji u odnosu na ukupan broj tog naroda u F BiH, prema popisu stanovništva iz 2013.

U Klub Hrvata Federalnog doma naroda 17 izaslanika biralo bi se tako da bi se iz Hercegovačko-neretvanske biralo 5, Srednjebosanske 4, Zapadnohercegovačke 3, Hercegbosanske 2, te po jedan iz Zeničko-dobojske, Posavske i Tuzlanske županije, mada je u Tuzlanskoj županiji broj Hrvata (23.000)  manji od potrebnog broja za jednog izaslanika.

17 izaslanika bošnjačkog naroda biralo bi se na način da bi se iz Tuzlanske i Sarajevske županije birala po četiri izaslanika, Zeničko dobojske i Unsko-sanske po 3, te po jedan iz Hercegovačko-neretvanske, Srednjebosanske i Podrinjske županije.

U srpski klub Federalnog doma naroda iz Sarajevske županije birala bi se 4 izaslanika, Hercegbosanske i Unskosanske po 3, Tuzlanske, Zeničko-dobojske i Hercegovačko-neretvanske po 2 i Srednjebosanske 1 izaslanik.

Sedam izaslanika iz reda ostalih biralo bi se tako što bi se iz Sarajevske županije birala 3 izaslanika, Tuzlanske 2, te po jedan izaslanik iz Zeničko-dobojske i Unsko-sanske županije.

Dakle izaslanici iz Kluba Hrvata birali bi se iz čak 7 od 10 županije, a ne samo iz zapadnohercegovačke, kao što laže Bijedić.

U klub izaslanika Hrvatskog naroda nije predviđen izbor izaslanika iz Unsko-sanske, Sarajevske i Bosansko-podrinjske županije. Zašto? Zato što u cijeloj Unskosanskoj županiji živi nešto više od 5.000 Hrvata, dakle skoro 7 puta manje od potrebnog broja da bi imali jednog izaslanika, u Sarajevskoj živi 13.607 Hrvata, a u Bosansko-podrinjskoj županiji svega 24.

Udio Hrvata u ove tri županije je toliko mali da oni ne mogu prijeći cenzus i izabrati ni jednog zastupnika u županijske parlamente. Tu situaciju koristile su bošnjačke stranke. Zahvaljujući protuustavnoj odredbi Izbornog zakona BiH, i prošle godine usvojenoj protuustavnoj odluci Središnjeg izbornog povjerenstva, prema kojoj se iz svake županije bira najmanje jedan izaslanik, bošnjačke su stranke na svoje liste stavljale njima podobne Hrvate koji bi zahvaljujući bošnjačkim glasovima bili izabrani u županijske skupštine dominantno bošnjačkih županija, a odatle po automatizmu u Klub Hrvata Doma naroda. Ili bi se nakon izbora u županijske skupštine Bošnjaci izjašnjavali kao Hrvati i tako bi se po automatizmu samoizabrali u Klub Hrvata Federalnog doma naroda. Takav je slučaj s Edinom Fejzićem iz Bosansko-podrinjske županije i Anelom Šahinović iz Unsko-sanske županije, koji zahvaljujući protuustavnim izbornim pravilima sjede u Klubu Hrvata Federalnog doma naroda.

“Trojanski konji” za izbacivanje Hrvata iz vlasti

Takvih šest “Hrvata”, trećina od ukupnog broja izaslanika u Klubu Hrvata, prema, od visokog predstavnika Wolganga Petritsca, nametnutim odredbama, dovoljno je da se izabere komplenta izvršna vlast u Federaciji BiH, bez stranaka za koje su glasli Hrvati. Na taj način je 2001. SDP formirao izvršnu vlast u FBiH poznatu kao “Alijansa za promijene”, bez HDZ- BiH, koji je na izborima dobio gotovo plebiscitarnu potporu hrvatskih birača. Da bi 2011. opet SDP, stranka kojoj je donedavno pripadao i Bijedić sa SDA ponovo formirala izvršnu vlast u Federaciji uz pomoć samo 5 Hrvata izabranih u hrvatski klub bošnjačkim glasovima. Kada je Središnje izborno povjerenstvo BiH presudilo da je ta vlast formirana nezakonito visoki predstavnik Valentin Inzko suspendirao je odluku SIP-a i legalizirao državni udar i izbacivanje Hrvata iz vlasti.

Kako bi se onemogućilo da jedan narod drugom bira političke predstavnike u Dom naroda Parlamenta BiH, i koristi ih kao trojanske konje za formiranje vlasti bez predstavnika jednog konstititutivnog naroda u FBiH, Ustavni sud BiH je po apelaciji Bože ljubića proglasio neustavnom i stavio izvan snage odredbu da se iz svake županije bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda.

Bošnjačke stranke, pod egidom provedbe presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić u nekoliko su navrata predlagale riješenja prema kojima bi se iz svake županije birao po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda, nastojaći “na mala vrata” vratiti protuustavne odredbe Izbornog zakona.