‘Duvno u hrvatskoj književnosti’: Duvno nije samo poprište burne povijesti
Knjige “Duvno u hrvatskoj književnosti”, urednika Slobodana Prosperova Novaka, i monografija “Misionari u Africi”, autora fra Roberta Jolića, predstavljene su u utorak u Tomislavgradu u okviru duhovno-kulturne manifestacije “Dani sv. Nikole Tavelića”.
Nakon pozdravnog govora kojeg je uputio gvardijan Franjevačkoga samostana u Tomislavgradu fra Sretan Ćurčić o knjizi “Duvno u hrvatskoj književnost” govorio je prof. Ivan Baković.
– Slobodan Prosperov Novak promatra hrvatsku književnost kao integralan pojam za razliku od trenutno vladajuće, a i one prije nje, političke i književne javnosti kojoj su, u njihovoj umišljenosti, hrvatstvo i hrvatska književnost ono dokle se vidi s Griča. Ovom knjigom prof. Prosperov Novak ispravlja dio te nepravde i u hrvatsku književnost vraća zanemarene dijelove hrvatstva tamo gdje im je mjesto i pokazuje ih “slijepoj” matici skoro kao otkriće – kazao je Baković.
Slobodan Prosperov Novak kazao je da je duvanjski kraj, u kontekstu hrvatske književne kulture, beznačajan i nezanimljiv tek na prvi pogled.
– Ovom antologijom nastoji se prikazati doprinos Duvnjaka u hrvatskoj književnoj kulturi i na taj način opovrgnuti mišljenje da je duvanjski kraj interesantan isključivo kao poprište burne povijesti i političkog komešanja, kao područje lišeno značajnih kulturnih ostvarenja i po kulturu značajnih ličnosti – kazao je Prosperov Novak.
Po njegovim riječima, iz Duvna i njegove okolice potekao je niz književnika čija djela svjedoče da duvanjski kraj nije književna pustinja.
– Duvanjski kraj je itekako bio plodno područje kada je riječ o usmenoj predaji i narodom stvaralaštvu, područje na kojem se njegovalo pučko pjesništvo, ispredale priče i pjevala ganga na kojem je slavni Hajduk Mijat Tomić generacijama preživljavao u kolektivnoj svijesti zahvaljujući stihovima ispjevanim njemu u čast – dodao je Prosperov Novak.
O monografiji “Misionari u Africi” govorio je autor fra Robert Jolić, koji je kazao da je knjiga nastala zahvaljujući trojici živućih misionara fra Filipu Sučiću, fra Peri Čuiću i fra Anti Kutleši, koji su se vratili iz misija u Africi i koji su ga opskrbili brojnim podacima i pomogli u konačnom izgledu knjige.
– Njih sedmorica (fra Blago Brkić, fra Ante Ivanković, fra Pere Čuiće fra Ante Kutleša, fra Filip Sučić, fra Stojan Zrno i fra Jozo Vasilj), gdje njihova imena navodim s poštovanjem, dali su svoje najbolje snage a većina i najveći dio života djelujući među siromašnim afričkim pukom, odgajajući ih u kršćanskom duhu, gradeći župne kuće, crkve, bolnice mostove, vodovode, ali i čuvajući narodnu baštinu naroda Baluba gdje su djelovali – kazao je fra Robert.
Dodao je kako je to jedan od najplemenitijih pothvata Hercegovačke franjevačke provincije u njezinoj 175 godišnjoj povijesti i polustoljetnoj djelatnosti njezinih članova u afričkoj državi DR Kongo.
