Država uređuje 64 stana za migrante

Deset sirijskih obitelji stiglo je prošlog tjedna u Hrvatsku koja će im biti novi dom. Pedeset ljudi, među kojima je i 23 djece, preseljeno je iz Turske, a privremeno se nalaze u prihvatilištu u Kutini gdje će narednih nekoliko tjedana učiti hrvatski i čekati da dobiju papire kojima im se odobrava međunarodna zaštita.

Kada im dokumentacija bude gotova, država će im, kako to propisuje zakon, naredne dvije godine osigurati smještaj. No, za razliku od puno puta dosad, ove obitelji dobit će ključeve državnih stanova, obnovljenih i opremljenih sredstvima Europske unije.

OD SPORAZUMA DO OBNOVE – DVIJE GODINE

Iz europskog Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF) Hrvatska je dobila 1,3 milijuna eura za adaptaciju i opremanje stanova za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita. Prvi sporazum o provođenju toga projekta potpisan je još u kolovozu 2017. godine. Trebalo je, dakle, gotovo dvije godine da se stanovi u državnom vlasništvu doista osposobe za stanovanje.

Telegram je početkom ovog tjedna bio u jednom od stanova pripremljenih za smještaj azilanata. Riječ je o stanu od 49 kvadrata u centru Zagreba, koji je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje preuzeo od Ministarstva državne imovine. Stepenicama smo se spustili u podrum, gdje se nalazi netom uređeni stan, s predsobljem, dnevnim boravkom i s njime spojenom kuhinjom, jednom sobom i izrazito uskom kupaonicom.

UREĐUJU SE 64 STANA U NEKOLIKO GRADOVA

Stan je, kako doznajemo, morao biti u potpunosti preuređen, jer je bio u prilično lošem stanju budući da u njemu dosad nitko nije živio. Nakon građevinskih radova, Središnji državni ured raspisao je natječaj i za kupnju namještaja i tehnike – pećnice, hladnjaka, televizora i perilice za rublje.

U okviru projekta koji se financira iz europskog fonda za smještaj osoba pod međunarodnom zaštitom trenutno se u nekoliko hrvatskih gradova uređuje i oprema ukupno 64 stana. Jedan dio njih je spreman za useljenje, u drugima se još provode završne pripreme, primjerice, uvođenje struje. U njih će se, dakle, useliti i deset obitelji koje su upravo stigle u Hrvatsku. Ostatak će biti na raspolaganju za smještaj ljudi koji, prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova, trebaju stići tijekom ljeta.

SPOROST ZBOG JAVNE NABAVE

Adaptacija i uređenje 64 državna stana europskim sredstvima išlo je poprilično sporo. Dosad su potpisana tri sporazuma za korištenje novca iz europskog fonda, prvi u kolovozu 2017. godine, a još dva u travnju, pa u rujnu prošle godine. U Središnjem državnom uredu, koji vodi cijeli projekt, objašnjavaju da su postupno nalazili stanove koje mogu koristiti – neki su već bili pod njihovim upravljanjem, dok su 18 stanova dobili od Ministarstva državne imovine.

U većini stanova građevinski radovi plaćeni su iz EU fonda, dok su za njih 28 troškovi pokriveni iz državnog proračuna jer se radilo o sitnim popravcima. No, završno uređenje i opremanje za sve stanove financirano je europskim novcem. Zato su čekali da u svima bude gotova adaptacija, smatrajući da će, ako namještaj i tehniku nabavljaju odjednom za sva 64 stana, dogovoriti povoljnije uvjete kupnje. Taj je natječaj raspisan nakon što je u rujnu prošle godine potpisan treći sporazum.

DRŽAVA JE DOSAD STANOVE UNAJMLJIVALA

Osobe koje su dobile azil u Hrvatskoj dosad su uglavnom bile smještane u stanove koje je država unajmljivala od privatnih osoba. Prema neslužbenim informacijama, trenutno su iznimka samo tri državna stana u Sisku koja se već koriste.

Broj stanova koje Središnji državni ured unajmljuje varira od mjeseca do mjeseca, jer ljudi dobivaju ili gube pravo na smještaj za koji im troškove pokriva država. Prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, pravo imaju najduže dvije godine od trenutka kada dobiju sve dokumente. Tako je, primjerice, sredinom travnja u najmu bio 151 stan. Mjesec dana ranije, država je unajmljivala 148 stanova.

NEZGODNO UNAJMLJIVANJE PRIVATNIH STANOVA

Unajmljivanje od privatnih iznajmljivača nezgodno je iz više razloga. S obzirom da država u vlasništvu doista ima popriličan broj stanova, riječ je trošku koji se očito može izbjeći. Podaci Središnjeg državnog ureda pokazuju da je u ožujku za najam plaćeno 376.860 kuna.

Drugi je problem što je cijena najma, pogotovo u Zagrebu, sve viša, a stanove za dugoročni najam sve je teže pronaći. Znalo se dogoditi i da vlasnici u nekom trenutku prodaju stan, što je apsolutno njihovo pravo, pa da ljudi smješteni u tim stanovima odjednom moraju na drugu adresu. To znači i promjenu osobnih dokumenata (zbog promjene adrese) što, naravno, košta. Osobama pod međunarodnom zaštitom – koje tek grade novi život u Hrvatskoj i nerijetko teško dolaze do posla, barem dok dobro ne nauče jezik – izrada novih dokumenata nije baš najjednostavnija. Iz svih tih razloga, iz nevladinih udruga koje pomažu azilantima zadnjih su godina pozivali državu da aktivira svoje nekretnine.

U Središnjem državnom uredu uvjereni su da će se broj unajmljenih stanova s vremenom smanjivati, upravo zbog ‘aktivacije’ državnih nekretnina. Za to namjeravaju i dalje koristiti sredstva iz europskog fonda. Cilj im je tijekom sljedeće godine za smještaj ljudi pod međunarodnom zaštitom imati stotinjak državnih stanova.

telegram.hr