Donorsku karticu u BiH ima oko 70.000 građana, donora ima, ali ne i transplantacija
Zdravstveni sustav tijekom pandemije sve je usmjerio na liječenje osoba zaraženih koronavirusom, a u drugi plan stavljeni su pacijenti s drugim bolestima. Među najranjivijim skupinama zasigurno su pacijenti koji čekaju na transplantaciju organa. Zabrinjavajući je podatak da su u protekloj godini obavljena samo četiri zahvata, a tijekom pandemije obustavljeno je obavljanje transplantacija, što je oduzelo nadu oboljelima, posebno zato što potencijalnih donora ima, kako živućih srodnika koji mogu biti donori tako i preminulih osoba koje su još prije izrazile želju da budu donori organa. Nažalost, čekajući da u BiH transplantacije ponovno počnu, dio osoba koje su čekale transplantaciju je preminuo, potvrdila nam je Adela Čomić, koordinatorica Donorske mreže BiH, piše Večernji list BiH.
Zanimanje građana
“Prema podacima koje imamo, kartica koje je izdala naša udruga i Udruga dijaliziranih i transplantiranih pacijenata je oko 70.000 u BiH. Do početka pandemije koronavirusa mi smo organizirali ulične akcije i to je bio najbolji način promocije. Akcije su se održavale u ožujku, kad je Svjetski dan bubrega, i u listopadu, koji je Europski mjesec doniranja organa. Akcije su davale rezultate, krenulo se i u suradnju s mladima, studentima, a onda je došla pandemija i sve se moralo prebaciti na online način promocije”, kazala je Čomić. Kazala nam je da su zadovoljni kako se takve promocije odvijaju s obzirom na to da je pandemija i da, nažalost, ljudi imaju više osobnih problema. “U proteklih godinu dana imali smo oko 1000 izdanih donorskih kartica i smatram da je to priličan uspjeh s obzirom na to kakva su vremena”, kazala je. Nositelji donorskih kartica u BiH do sada su spasili ili poboljšali uvjete života desecima osoba. “Do 2019. bilo je nekoliko kadaveričnih transplantacija od preminulih donora, nekoliko njih je imalo donorske kartice. Najveći uspjeh bio je 2016. kad je bilo sedam preminulih donora koji su spasili desetke života. Donirana su po dva bubrega kojima je spašeno 14 života, potom jetra, rožnica… Tako da je ta godina bila najuspješnija”, kaže Čomić. Ljudi smatraju da potpisivanjem donorske kartice stupaju u neki ugovorni odnos, što je, zapravo, zabluda. Donorska kartica simbolični je izraz volje i motiv svima nama da počnemo razgovarati sa svojom obitelji jer obitelj je ključna i bez obzira na to što smo punoljetni i uzeli karticu, uvijek obitelj mora dati suglasnost da se organi eksplantiraju. Zahtjev za karticu se popunjava na web-stranici, nakon čega kartica s brošurama stiže na kućnu adresu. Kad se osoba iz brošura upozna s postupkom doniranja i o tome razgovara s obitelji, potpisuje karticu i nosi je sa sobom. Ako se nekada predomisli, samo potrga karticu i obavijesti obitelj i kao da je nikada nije potpisala. “Mi u FBiH od 2017. u Zakonu o transplantacijama imamo dopunu zakona kojom se svaka osoba smatra potencijalnim donorom. Nažalost, taj zakon nikada nije počeo s primjenom, nisu provođene edukacije, kampanje… Stvari otprilike funkcioniraju ovako: kada osoba dospije u fazu moždane smrti, a samo 2% preminulih je u takvom stanju da su u bolnici i da dospiju u fazu moždane smrti kako bi, u biti, mogli biti donori, u tom slučaju liječnici razgovaraju s obitelji žele li da se organi doniraju”, kazala je.
Transplantacije u FBiH
Ukupan broj bolesnika s transplantiranim bubregom u BiH s 31. 12. 2019. iznosio je 384, od toga od živih rodbinskih donora u FBiH 191, RS-u 32 te Distriktu Brčko 6. Transplantacija od živih nerodbinskih donora bilo je 60 u FBiH, jedna u Brčkom, dok ih u RS-u nije bilo. Transplantacija s donora koji su doživjeli moždanu smrt u FBiH bilo je 127, u Brčkom jedna, dok se ovakve transplantacije u RS-u ne rade. U BiH je zabilježeno i 6 transplantacija nepoznatog načina doniranja. Prema evidenciji Centra za transplantacijsku medicinu FBiH, od 2015. do 2020. bilo je 19 donora s dokazanom moždanom smrti.
