Dogovoren model B „22+13“ prema kojem će se birati vijećnici u Gradsko vijeće Mostara
Finale maratonskih razgovora između čelnika dviju najvećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića glede održavanja izbora u Mostaru, ali izmjena Izbornog zakona glede načina biranja izaslanika za Dom naroda te Predsjedništvo BiH bit će upriličeno u Mostaru. Očekuje se da će tome dogovoru i svojevrsnom iskoraku nazočiti i američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Eric Gordon Nelson te posebni predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini i voditelj Izaslanstva EU-a u Sarajevu Johann Sattler.
Kako Večernji list ekskluzivno doznaje, dogovor o pitanjima Mostara, koji uključuje i izmjenu Statuta Grada Mostara, usuglašen je, dok su pak glede izmjena Izbornog zakona, kojim se definira pitanje Doma naroda i Predsjedništva BiH, utvrđena tek načela.
Razlika u vrijednosti glasa
Ključni dio dogovora koji je postignut u još ranijim pregovorima s međunarodnom zajednicom odnosio se na detalje provedbe presude Ustavnoga suda kojim su osporene odredbe Izbornoga zakona BiH o izbornim propisima i pravilima za grad na Neretvi glede popunjavanja Gradskoga vijeća. Ključna zamjerka Ustavnoga suda bila je da glas svih birača u Mostaru ne vrijedi jednako u šest izbornih područja. Po starome Izbornom zakonu, ali i Statutu, bilo je definirano da svako ovo izborno područje daje po tri vijećnika, što je posve remetilo razmjernost. Naime, tako je područje jugozapad u Mostaru s oko 25.000 stanovnika, jednako kao i područje jugoistok s oko 4000 birača. Izmjenama je definirano da, primjerice, gradsko područje jugozapad bira 9, Stari grad 8… sukladno rezultatima popisa pučanstva, te da postoji kompenzacijska lista na razini grada. Presudom Ustavnoga suda problematizirano je i pitanje glasovanja stanovnika u središnjoj zoni, koja nije imala status izbornog područja. Tamošnji stanovnici moći će optirati za koje će izborno područje glasovati, Stari grad ili Jugozapad, a jednako kao i drugi građani biraju kandidata s jedinstvene gradske, kompenzacijske liste. U konačni prijedlog izmjena Statuta nije ušao zahtjev za imenovanjem zamjenika gradonačelnika, na čemu je inzistirala lokalna organizacija Stranke demokratske akcije, ali balans u odlučivanju trebao bi se postići supotpisom na donošenje važnih odluka. Ovaj dokument usuglasili su čelnici HDZ-a BiH i SDA svjesni da bi u suprotnom mogao reagirati i Ustavni sud BiH donoseći privremeno rješenje jer je to i Sud za ljudska prava pronašao kao recept u slučaju da se lokalne stranke na dogovore. Na taj način trebalo bi se konačno omogućiti Mostarcima da glasuju na lokalnim izborima i biraju svoja tijela vlasti, što je prvi uvjet koji je i Europska komisija postavila kako bi BiH stekla kandidacijski status. A upravo je u tome dijelu zatražena i izmjena Izbornoga zakona BiH koja bi trebala rezultirati promjenama na temelju presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu, ali i Ustavnoga suda BiH, čime se očito aludira na “Sejdić – Finci” te presudu u slučaju “Ljubić”. Glede toga načelno su drugi dokument usuglasili također čelnici Čović i Izetbegović uz pokroviteljstvo europske i američke administracije. Potpis na ovaj politički sporazum sastavni je dio paketa s Mostarom, ali nema identičan tajming za donošenje.
Izbjeći preglasavanje
Naime, inzistira se na postizanju ovih izmjena Izbornoga zakona do kraja sljedeće godine uoči održavanja općih izbora 2022. godine. Pregovori koji će uslijediti tek trebaju pokušati pomiriti dosadašnja prilično udaljena stajališta. Hrvatska strana inzistira na tome da se ovome narodu omogući legitimno političko predstavljanje bez mogućnosti da više brojniji Bošnjaci nameću člana bh. Predsjedništva kao što je to bilo u trima navratima slučaj sa Željkom Komšićem, ali i da se zajamči da izborom izaslanika u Dom naroda Hrvati odlučuju tko ih tamo predstavlja. Bošnjačka pak strana inzistira da se pronađe prostor i za predstavljanje manjina i “građanskih stranaka”. •
