DF odgovorio HDZ-u: “I Hrvati imaju pravo glasati za člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka”

DF odgovorio HDZ-u: "I Hrvati imaju pravo glasati za člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka"

DF je objavio priopćenje kao odgovor na priopćenje HDZ-a koje problematizira uspostavu vlasti i izmjenu izbornog zakonodavstva. Prenosimo ga u cijelosti, bez uredničkih intervencija, sa svim (brojnim) pravopisnim greškama (prvenstveno nepoznavanjem vremena i mjesta upotrebe zareza), bemislicama i nelogičnostima.

Javnosti je dobro poznato da je objavljivanjem Mišljenja Evropske komisije politika koja je  obmanjivala domaću javnost o tome kako se, navodno, treba obezbijediti tzv. „legitimno političko predstavljanje naroda doživjela pred institucijama EU brutalan i bolan poraz. Stoga kada se god govori o Izbornom zakonu mora se znati da je ono što pominje HDZ u potpunoj suprotnosti sa EU, te ga gospoda iz HDZ-a od preporuka Evropske komisije bježi kao đavo od križa.

Hrvati imaju pravo da glasaju za člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka, a i Bošnjaci imaju pravo da glasaju za člana Predsjedništva iz reda Hrvata. Biračko pravo ne proističe iz pripadništva naciji već iz same činjenice da svaki čovjek kao građanin može da bira koga želi.

U Mišljenju Evropske komisije, bez mogućnosti drugačijih i slobodnijih interpretacija postoji jasna analiza šta to u našoj zemlji nije usklađeno sa evropskim standardima.

Ustav BiH sadrži dijelove u kojima postoji etnički utemeljen način izbora zvaničnika, kao i način donošenja odluka na etnoteritorijalnom principu, a što nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava, stoga nije moguće dodatno jačanje etničkog modela po mišljenju Evropske komisije.

Izbor, sastav i način odlučivanja o kolektivnom šefu države i zakonodavnim organima vlasti, daje prednost ili je rezervisan isključivo za pripadnike konstitutivnih naroda, što, po mjerama i prekorukama EK zahtijeva neophodne reforme kako bi se svim građanima BiH obezbijedila konzumacija njihovih političkih prava u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava iz paketa Sejdić-Finci i druge vezane presude.

Iz toga je vrlo jasno da su te preporuke ujedno brutalan poraz HDZ- ove anticivilizacijske politike koja je lažima, što se vidi iz propale apelacije Borjane Krišto, uvjeravala domaću javnost da se treba obezbijediti „legitimno političko predstavljanje naroda.

Izbor delegata u domove naroda, takođe je u Mišljenju ocijenjen na način da je u suprotnosti sa evropskim standardima, kao i to da je pozivanje na „vitalni nacionalni interes“ element koji otežava donošenje svih zakona, a time i onih koji se tiču evropske pravne stečevine, čime se vidno traži izmjena zakonodavne uloge domova naroda.

Podsjećamo da su ključni dio Mišljenja zaključci i preporuke gdje se prva od njih odnosi na potrebu izmjene Izbornog zakona, ali u skladu sa evropskim a ne neosovjetskim i južnoafričkim standardima, pri tome uvažavajući preporuke Venecijanske komisije koje se tiču izbornog zakonodavstva. 

Također, podsjećamo da je Venecijanska komisija tokom prošlogodišnjih pregovora oko izmjena Izbornog zakona BiH, rekla da pitanje iz odluke „Božo Ljubić“ treba riješiti Federacija Bosne i Hercegovine, što je u skladu sa prijedlogom koji je artikulisan kroz DF-ov i SDP-ov prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i raspodjeli mandata u FBiH, ali taj prijedlog zakona su tzv. „promicatelji evropskih vrijednosti“, u njima znanoj proceduri zaštite vitalnog nacionalnog interesa skinuli sa zasjedanja Doma naroda.

Izmišljanjem za Evropu nepostojećih termina kao tzv “legitimno predstavljanje naroda, HDZ zapravo poništava kandidatski status BiH i odlaže ga na ko zna koje vrijeme, kao i daljnji evropski put BiH.

Dnevnik.ba

Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial