Da nije zakona iz Herceg Bosne, ni Božić ne bi bio neradni dan
Da se s ljudskom glupošću, mržnjom i mitomanijom u poslijeratnoj BiH vrlo teško boriti, potvrdila je prava histerija stvorena zbog odluke da se u Hercegbosanskoj županiji (HBŽ) božićni blagdani i novogodišnji praznici proglase neradnim danima na temelju zakona koji je donio Sabor Hrvatske Republike Herceg Bosne (HR HB), piše Večernji list BiH.
Naime, ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije Momčilo Bajić, inače član Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, 23. prosinca donio je odluku rukovodeći se Zakonom o blagdanima i neradnim danima Hrvatske Republike Herceg Bosne (Narodni list HR HB, broj 45/95).
Zakoni HB još vrijede
U obavijesti o neradnim danima u HBŽ-u doslovno se to navodi. “Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije obavještava građane Hercegbosanske županije da su 24. i 31. prosinca (četvrtak) neradni dani u HBŽ-u, 25. i 26. prosinca (petak i subota) – božićni blagdani, 1. i 2. siječnja (petak i subota) 2021. godine – novogodišnji praznici i 6. siječnja (srijeda) 2021. godine – Sveta tri kralja – blagdani i neradni dani u Hercegbosanskoj županiji u koje poslodavci, ustanove, tijela uprave i druge pravne osobe ne rade sukladno Zakonu o blagdanima i neradnim danima Hrvatske Republike Herceg Bosne (Narodni list HR HB, broj: 45/95)”. Nakon toga krenula je hajka bošnjačkih medija i dijela javnosti s etiketama o “zločinačkoj Herceg Bosni”, presudi Haaškog suda, UZP-u… No uporno se izbjegavala bit ova odluke i zašto je donesena. Najdalje su pak otišli pojedini mediji pitajući se zašto se ministar Bajić nije pozvao na županijske ili federalne zakone. A da su, primjerice, pročitali bilo koji dokument o uspostavi FBiH, ali i znali činjenicu ni kako BiH ni FBiH, pa tako ni županije, nemaju zakon o praznicima i blagdanima, ne bi pisali gluposti. A da se, primjerice, ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije nije pozvao na zakon iz vremena Herceg Bosne, ne bi postojao zakonski temelj da Hrvati, ali i drugi katolici, uopće dobiju neradne dane. Sastavni dio uspostave Federacije BiH jest i odluka da svi prijelazni političko-pravni aranžmani, a što je bila i Herceg Bosna, kao i njezini propisi, odluke i zakoni ostaju vrijediti. I upravo ta činjenica najbolje demantira zapjenjene apologete većinskog nacionalizma, negiranja Hrvata i njihovih legalnih institucija kakva je bila i HR HB.
Prijelazna Republika BiH
S druge strane, dovoljno je samo uporabiti Google koji će dati odgovore i koje je to praznike bošnjačka stranka označila za neradne dane, a odluke koje donose federalne vlasti redovito se pozivaju na zakone Republike BiH, koja također više ne postoji te je bila prijelazni aranžman. Naime, radi se o Zakonu o praznicima (Službeni list Republike BiH, broj 2/92 i 13/94).
Naime, tim se dokumentom određuje da su međunarodni praznici koji se slave Nova godina, Prvi svibnja i Dan pobjede nad fašizmom. Na sličan način bošnjačke vlasti RBiH donijele su i zakone o 25. studenome kao Danu državnosti, dok su 1. ožujka proglasile Danom neovisnosti, no koji se ne slave u većem dijelu zemlje. •
