CVITANOVIĆ: Napadi na kardinala dio su strategije po kojoj nema mjesta za Hrvate u BiH

 Nakon histerije i ozračja javnog linča prema kardinalu Vinku Puljiću i Katoličkoj crkvi zbog najavljene mise zadušnice za žrtve bleiburške tragedije, predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović reagirao je potporom pastiru Crkve u BiH. Dobio je i prijetnje smrću, koje je prijavio policiji, piše Večernji List BiH.

Gospodine Cvitanoviću, bojite li se?

Ne, uopće! Osim Boga dragoga u koga snažno vjerujem!

 

Kako ste doživjeli jedan izljev mržnje, histerije, poziva na linč koji je graničio s ludilom, pa ste i vi čak dobili prijetnje smrću?

Bio sam šokiran što je sve poprimilo jednu takvu dimenziju, da je netko spreman zbog neke objave na Facebooku, koja nikoga ničim nije povrijedila niti je cilj ili namjera bila ikakva druga osim ljudske, i što sam dobio prijetnje koje ste spomenuli. Jednostavno sam tako odgojen, a takvu politiku vodim, da uvažavam različitosti, nisam isključiv kao čovjek ili političar. Zato me je šokirala i uznemirila, i mene i obitelj, spoznaja o tolikim razmjerima histerije iz političkog Sarajeva i prijetnji upućenih meni i kardinalu te svima ostalima koji će sudjelovati na misi 16. svibnja.

 

Mislite li da se radi o ehu političke javnosti ili pak ova bolest ima ozbiljnije društvene metastaze?

Nažalost, bojim se da je tako kako govorite, da se radi o široj društvenoj zahvaćenosti. To zahtijeva radikalnu reakciju i radikalan odgovor na sve…

 

Na kakav radikalan odgovor mislite?

Pa prije svega na odlazak na misu. I ovom prigodom pozivam sve one u Hrvata katolika koji se bave javnim poslom da budu u katedrali u subotu kako bi se pomolili za duše nevino stradalih hrvatskih mučenika na Križnom putu i bleiburškom stratištu. Kada me pitate za radikalne poteze, ne mislim tu ni na kakve sukobe ili radikaliziranja stanja, nego radikalni politički odgovor. Ovo jednostavno nema smisla. Čak 25 godina nakon Daytonskog sporazuma u koji su bh. Hrvati donijeli sve, danas praktički nemaju ništa. No, pritom ne mislim da je to alibi za hrvatsku politiku. Dapače, mislim da nisu imale kvalitetan odgovor i često je ispred nacionalnog bio osobni motiv bogaćenja. Nema više prostora da bilo tko bude ispred naroda.

 

Neki kažu: zašto baš sada manifestacija jedne mržnje i daju odgovor da bi se prikrila afera s respiratorima?

U jeku najveće pandemije koju čovječanstvo pamti dogodila se najmonstruoznija krađa, najkrvavija pljačka u poslijeratnoj BiH, ona s nabavom respiratora. U ukupnom iznosu ne radi se o najvećoj, ali je najstrašnija. I evidentno se događa pod pokroviteljstvom politike. Sve počinje od smjene Stožera civilne zaštite koji nije odgovarao jer se ovakve stvari ne bi mogle namještati. Na koncu “odlično” je došla misa da se skrene pozornost s teme o pljački, ne samo respiratora. Siguran sam da će u javnosti procuriti sve ono što se uradilo.

 

Uza sve to, ponovno su u javni prostor uvedene kovanice “Hrvati ustaše”, “Hrvati UZP”. Ima se dojam da se sve radi organizirano?

U bivšoj Jugoslaviji, za vrijeme komunističkog režima, fašiziralo se, a tako se i danas nastavlja po istoj matrici, fašizirati cijeli hrvatski narod. To je narod koji je bio dio i antifašističke borbe, koji je organizirao obranu BiH 1991. Unatoč svemu, imate kontinuirani pokušaj svaljivanja krivnje generacijama Hrvata. Ovdje želim jasno osuditi sve zločine, fašističke, nacističke…, ali vrlo jasno i komunističke kao što ih je svojom rezolucijom osudio Europski parlament. Jasno je istaknuo da se radi o zločinima režima i da je tvorac tog sustava Tito, jedan od najvećih zločinaca na ovom području. To su činjenice. Ne smijemo dopustiti kolektivnu krivnju koja se pokušava nametnuti – od UZP-a, fašizacije cijelog naroda. Ovaj narod stoljećima baštini dosege europske civilizacije i tradicionalno je naslonjen na vrijednosti demokratske Europe. Ova misa nije ništa drugo nego nastavak 75-godišnjeg služenja euharistija za duše nevino pobijenih. Nedopustivo je da netko u 21. stoljeću iz politike određuje tko će i gdje služiti misu.

 

Mogli su se čuti i komentari da ako se Hrvatima moglo nametnuti Komšića, da se sada može birati i kardinala ili određivati za koga se smije služiti misa?

Oni koji su najglasniji, a takvi glasovi su iz Predsjedništva BiH, imaju cilj očito nametati volju i crkvenim vođama.

Iako je taj Željko Komšić prije dvije godine rekao da su “njegovi” počinili zločin na Bleiburgu?!

Upravo sam to kanio reći. Isti čovjek koji danas poziva da se ne služi misa i koji uzima za pravo pozivati kardinala da ne služi misu za nevino pobijene ljude, prije nekog vremena to je izjavljivao.

 

Što to govori o politici koja stoji iza njega?!

Prije svega da nije dosljedan. A on je posljedica nametanja političke volje jednome narodu. To govori, nažalost, da će se taj trend nametanja volje nastaviti. Bojim se da se radi o strategiji prema kojoj za Hrvate dugoročno nema mjesta u BiH.

 

Kako će vaša stranka nastupiti na ovogodišnjim lokalnim izborima?

Izbori su raspisani i moj je cilj da se održe. Kao stranka želim da se natječemo, ponudimo nove politike i ljude. Nakon silnih političkih turbulencija koje su se događale u našim redovima želimo znati kakvo povjerenje ljudi imaju u nas, raste li ili pada, te da nakon toga kreiramo politike koje ćemo provoditi u budućnosti. Nastupit ćemo samostalno tamo gdje vitalni položaj Hrvata neće biti ugrožen zbog malobrojnosti te neće biti moguć inženjering brojnijeg naroda. Ondje gdje je ugrožen nacionalni interes, a, nažalost, takvih je općina sve više u BiH, već smo pružili ruku da idemo u dogovor s HDZ-om BiH i strankama HNS-a BiH. Siguran sam da ćemo u korektnom ozračju dogovora, a ne nametanja odluka, kao ranije, doći do dobrih rješenja. To nam nalaže odgovornost i položaj našeg naroda u tim općinama.

 

Čine li vam se u ovakvim okolnostima uopće racionalnim razgovor o izmjenama Izbornog zakona kako bi se postigla ravnopravnost Hrvata?

Nažalost, rekao bih da je ozračje takvo kao da su pred nama opći izbori. A tek su za dvije i pol godine. Zbog epidemije nema razgovora o tome posljednjih mjeseci, ali je jasno kako bi se protivnici odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Ljubić o legitimnom predstavljanju isto ponašali i da se nije dogodila ova zdravstvena ugroza. Zašto naglašavam da su opći izbori pred vratima?! Pa zato što se bojim da je razrađen scenarij po kojemu će se razvlastiti legitimna politička volja Hrvata. Uz ovakav Izborni zakon te ovakvo Središnje izborno povjerenstvo, koje je izabrano nezakonito i nelegitimno, političke snage iz Sarajeva pokušat će se Hrvate eliminirati iz vlasti u FBiH i BiH na izborima 2022.

 

Kako im odgovoriti?

U uvodu sam rekao kako je vrijeme da Hrvati stanu na branik političke opstojnosti naroda u BiH. Po cijenu da nitko nikada od nas ne bude u vlasti niti ima beneficije. Kroz HNS mora se osmisliti strategija i jasan odgovor. Ako treba ići i toliko daleko i ne sudjelovati na takvim izborima.

 

  Jeste li zadovoljni mjerama koje su vlasti donosile glede koronavirusa?

Ne želim biti samo kritičan i kritizirati. Bilo je korektnih odluka, prije svega koje se odnose na zdravlje građana, koje su zaustavile epidemiju. Učinci jasno o tome govore. Ali, u jednome trenutku rekao bih da se više nije snašlo kako bi se završila ova priča kako pomoći gospodarstvu i kategorijama koje su ostale bez posla. Puno je takvih obitelji. Nisam zadovoljan. Dapače, razočaran sam mjerama koje iz “koronazakona” proizlaze. Neprihvatljivo je da se izdvoji 247 maraka za doprinose za gospodarstvenike koji su morali otpustiti radnike. A to se događalo upravo zbog zapovijedi vlasti. Kao stranka ponudili smo širi set mjera koji bi koštao pet do šest milijardi maraka, gdje bi svatko tko je ostao bez posla dobio bruto plaću sa svim doprinosima u vrijeme dok je bila zabranjena djelatnost. Siguran sam da postoji novac za to. Ova pljačka u Civilnoj zaštiti govori mi o tome da novca ima.