ČOVIĆ: Ruku pružamo osobito bratskom bošnjačkom narodu
Da nije bilo Hrvatske Republike Herceg Bosne niti bi bilo Hrvata u BiH, niti danas Bosne i Hercegovine, kazao je večeras na svečanoj akedmiji u Mostaru, održanoj u povodu 25 obljetnice osnutka Hrvatske republike Herceg Bosne, hrvatski član Predsjedništva BiH, predsjednik HDZ BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Prije održavanje svečane akedmije, u Hrvatskom domu Hercega Stepana Kosače, položeni su vijenci poginulim hrvatskim braniteljima, a u mostarskoj kaderalni za njih je služena sveta misa. Tijekom dana položeni su i vjenci i zapalene svijeće na grob pokojnog predsjednika HR HB mr. Mate Bobana u Gorici kod Gruda.
Čović je, govoreći na svečanoj akedmiji, naglasio kako je Hrvatske Repubika Herceg Bosna ugrađena i u Federaciju BiH i u današnju BiH, međuostalim i kroz njene Oružane snage.- Da nije bilo Herceg Bosne danas ne bi bilo ni Sveučilišta u Mostaru, ali i mnogo toga drugog, kazao je Čović.
Uputio je i poruku drugim dvama narodima, Srbima i Bošnjacima:
-Ruku pružamo osobito bratskom bošnjačkom narodu da gradimo BiH i Federaciju BiH, ali na osnovama jednakopravnosti i legitimnog političkog predstavljanja naroda, kazao je Čović, naglašavajući kako su ustavno domoljublje, tolerancija, suživot, jednakopravnost i vladavina prava temeljne vrijednosti za koje se Hrvati u BiH zalažu.
Čović: Previše je naših žrtava da bi se odrekli BiH
Posebno je naglasio opredjeljenost za euroatlanske integracije, EU i NATO, ali “nismo spremni da nas se dokonstituira, majorizira i lažno optužuje”, naglasio je.
-Ovo je naša domovina, tu je naš dom, previše je naših žrtava da bi je se odrekli. Pokušajmo zajedno graditi FBiH i BiH, poručio je Čović.
Podsjetio je i kako su drugi gradili svoje strategije na “našim podjelama”, te naglasio: “Dok se držimo zajedno, nitko nam ništa ne može. I kad imamo razlika usuglašavajmo ih. Ne djelimo se i nakon izbora radimo zajedno. Služimo svom narodu, to je ključna ostavština Hrvatske Republike Herceg Bosne, zaključio je Čović.
Šoljić: HVO počinio najmanje zločina
Vladimir Šoljić predsjednik HZ HB naglasio je kako su Hrvati dali ključni doprinos nezavisnosti BiH, kroz izlazak na referendum i obranu velikih područja BiH.
– Hrvati nisu počeli rat i prihvaćali su sve mirovne sporazume. Nismo stvarali Herceg Bosnu radi rušenja BiH, već radi zaustavljanja rata i očuvanja Bosne i Hercegovine, kazao je Šoljić.
Podsjetio je i kako je HR HB bila najorganiziranija administartivna jedinica u BiH, uz obranu imala je organizirano zdravstvo, školstvo i sve druge segmenta civilnog života.
– Zločina je bilo na svim stranama, a HVO je počinio najmanje zločina i imao najmanje logora. Ako nisam u pravu neka me se demantira, rekao je.
Naglasio je kako se BiH može graditi na pravdi, povjerenju i pomiranju, te na europskim demokratskim vrijednostima.
Milas: Borba će još dugo trajati
Na svečanoj akedmiji govorio je i izaslanik Vlade RH i predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.
-Hrvati u BiH i danas se bore za bolju BiH, za jednakopravnost i za poštivanje njihove političke volje, i ta borba će još dugo trajati i u toj borbi trebamo biti zajedno, poručio je Milas.
On je naglasio kako je Hrvatska prijatelj BiH i da će pomagati našoj zemlji na euroatlanskom putu, ali nikad ne gubeći iz voda jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH.
Jukić: Hrvati imaju pravo na slobodu
Perica Jukić, prvi predsjednik Zastupničkog doma Parlamenta Hrvatske Republike Herceg Bosne je rekao su Hrvati odmah nakon prvih slobodnih izbora pokazali svoj odnos prema BiH.
„Hrvati su tražili neovisnu BiH i vjerovali su institucijama BiH. To se vidjelo kad je Alija Izetbegović došao na Polog kad su bili zaustavljeni tenkovi JNA. Institucija BiH koju je Izetbegović predstavljao je tad dobila povjerenje hrvatskog naroda, ali je to povjerenje izigrano“, kazao je.
Također, rekao je kako je svih 48 hrvatskih zastupnika izabranih u Skupštinu BiH nakon prvih slobodnih izbora glasovalo za neovisnu BiH, dok to nije bio slučaj sa svim muslimanskim zastupnicima. Za izglasavanje odluke su bila potreba 122 glasa.
„Mnogi od njih su tad izlazili na lijeva vrata prije glasovanja“, rekao je Jukić te dodao kako su Hrvati u obranu BiH ušli s nejasnim odnosom Muslimana prema ratu sa srpskim agresorom.
„Nama se već tad osporavala naša samobitnost kao naroda. Od početka se nije poštivala naša zasluga u obrani BiH.Ali Hrvati imaju pravo na svoju slobodu“, rekao je Jukić.
Raguž: Muslimani gubitke od Srba željeli namiriti na Hrvatima
Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH i zastupnik u Saboru RH, izjavio je kako su i prije prvih slobodnih izbora u BiH postojale tri različite vizije buduće BiH.
„Hrvati su željeli neovisnu BiH, Srbi su tražili ostanak i krnjoj Jugoslaviji dok su tadašnji Muslimani pod krinkom građanske države pokušavali ostvariti dominaciju nad Srbima i Hrvatima. Hrvati su prihvaćali sve mirovne planove, Srbi neke, a Muslimani su sve mirovne planove odbijali“, rekao je Raguž te dodao kako su Muslimani teritorijalne gubitke od Srba željeli „namiriti“ na Hrvatima, te da je to Aliji Izetbegoviću predložio lord Owen.
„Sadašnja nevolja će nas, pak, i dalje tjerati da se borimo za političku ravnopravnost u BiH“, rekao je Raguž.
Nazor: Muslimanske izbjeglice u hotelu u Hrvatskoj slavile pad Bugojna
Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata podsjetio je kako je tadašnji predsjednik Hrvate Franjo Tuđman na sjednici Vlade RH koja je održana sve sedam nakon uspostave Herceg Bosne rekao kako neće biti mijenjanja državnih granica te kako Hrvati moraju riješiti svoj status unutar BIH.
„Uloge Tuđmana i Miloševića se nikako ne mogu izjednačiti, kako se to danas pokušava uraditi“, rekao je Nazor te podsjetio kako je Hrvatska tijekom rata zbrinjavala na tisuće muslimanskih izbjeglica.
„Muslimanske izbjeglice su slavile pad Bugojna, no Hrvatska je i dalje nastavila brinuti za njih. Nakon rata je spriječen povratak preko 200.000 raseljenih Hrvata na područja s kojih su protjerani u Središnjoj i Sjevernoj Bosni. Posebno je bio otežan povratak u Bugojno“, izjavio je Nazor i ustvrdio kako haške presude čelnicima Herceg Bosne nemaju uporište u povijesnim izvorima./HMS/
