Cikotić je prst u oko Hrvatima, a odlikovanja HVO-a ne remete odnose BiH s RH

Prošlotjedno odlikovanje triju gardijskih brigada Hrvatskoga vijeća obrane i Specijalne policije MUP-a Hrvatske Republike Herceg Bosne izazvalo je oštra reagiranja bošnjačkih i probošnjačkih stranaka koje su zamjerile predsjedniku Zoranu Milanoviću što je među onima koji su primili odličja i general Zlatan Mijo Jelić. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković (SDA) ocijenila je kako taj potez narušava odnose i remeti pomirenje zemalja u regiji, što je i jedan od prioriteta EU-a. Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i međunarodni tajnik HDZ-a BiH Josip Brkić u intervjuu za Večernji list BiH tvrdi kako to nije službeno stajalište u Bosni i Hercegovini.

Je li istup gospođe Turković službeni stav Ministarstva vanjskih poslova BiH?

Ministrica Turković iznijela je osobni stav o dodjeli odlikovanja postrojbi Specijalne policije MUP-a Hrvatske Republike Herceg Bosne koju je dodijelio gospodin Milanović. Ne bih komentirao stav nijednog političara, pa ni ministrice Turković. No, svejedno moram reći da teza kako odlikovanja postrojbi koje su ponajviše pridonijele oslobađanju BiH, prije svega, rasterećenju pritiska na bihaćki džep te 1995. godine i završetku rata, ne doprinosi pomirenju, nego predstavlja apsolutnu zamjenu teza. Naime, upravo su te postrojbe dovele do mira i pomirenja. Tema pomirenja jako je važna Europskoj komisiji, jako važna zemljama regije. Zbog toga ju je važno komentirati. Zato je nemoguće reći da odlikovanje ne doprinosi pomirenju, a istodobno se daje potpora imenovanju ministra Cikotića za kojega znamo da je prst u oko pomirenju s Hrvatima i hrvatskim žrtvama.

No, iz Sarajeva se svejedno krenulo s otvorenim presingom na Zagreb pa su se dijelile lekcije o ovoj odluci?

Odluka o imenovanju suveren je stav svake države, tako i Republike Hrvatske. Jako je važno da u ovome kontekstu znamo da pijetet prema žrtvama, pravda i istina, kojoj svi dugo godina vapimo, ne može biti zadovoljena dok svi oni koji su sudjelovali u ratnim zločinima ne budu procesuirani. Da bismo to i napravili, jako je važno da novu strategiju za procesuiranje ratnih zločina što prije usvojimo na Vijeću ministara. Upravo su kadrovi SDA najveća zapreka usvajanju te revidirane strategije, na čemu inzistira i međunarodna zajednica.

Ne ulazeći u daljnji tijek pravosudnih postupaka, čak i zaobilazeći činjenicu da je priznanje dodijeljeno postrojbi, a ne pojedincu, čini se da je Jeliću izrečena presuda kao da ne postoji presumpcija nevinosti?

Hrvati BiH mogu biti ponosni na ono što su činili postrojbe HVO-a i hrvatski narod od samih početaka agresije na Bosnu i Hercegvinu, a upravo tada drugi nisu bili spremni braniti je. Hrvatski narod prvi je stao i oružano se suprotstavio agresiji. S ponosom prema njima, ali i pijetetom prema žrtvama, moramo gledati na vrijeme iza nas. Pri tome se nitko ne izuzima od odgovornosti za ratne zločine, ali zaslužuje i pravično suđenje.

Spomenuli ste revidiranu strategiju. Što je problem s tim dokumentom?

Budući da ne sudjelujem na svakoj sjednici Vijeća ministara, znam da je od Ministarstva pravosuđa u nekoliko navrata traženo povlačenje ove točke. No, što su konkretne zamjerke pojedinih ministara, nije mi poznato. Poznato mi je da je taj dokument jako važan i u približavanju EU, a napose prema žrtvama.

Kako komentirate činjenicu da bošnjački političari uporno podižu tenzije sa susjedima?

Postoji potreba da se o stvarima, o događanjima u BiH, o izazovima i problemima koje imamo sa susjedima govori samo iz jednoga kuta. Budućnost BiH je u suživotu i međusobnom uvažavanju sa susjedima Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom. Zajednička budućnost svih nas je u Europskoj uniji, a, po mom dubokom uvjerenju, i u NATO-u.

Prošloga tjedna aktiviran je sukob ministrice Turković i srpskog člana bh. Predsjedništva Milorada Dodika o imenovanju diplomata i nacionalnoj strukturi. Kako to komentirate, kao i činjenicu da na najmanje pet važnih odredišta nema Hrvata među prvim trima diplomatima?

Prigodom preuzimanja Ministarstva, ministrica Turković najavila je da će se provesti temeljita analiza rada Ministarstva i odnosa. To podržavam, ponajprije stoga jer je diplomatska mreža BiH prilično anakrona s obzirom na zahtjeve koje ima država. Ministarstvo vanjskih poslova mora raditi po zakonima, a ovaj zakon kaže da je na snazi popis iz 1991. godine jer nije proveden Aneks VII. Daytonskog mirovnog sporazuma. U ukupnoj brojci državnih službenika i namještenika može se reći da je stanje zadovoljavajuće. Drugo je pitanje analize jest kvaliteta pozicija, odnosno kadrova koji obavljaju poslove u sjedištu te diplomatsko-konzularnoj službi. Točno je to što ste naveli u pitanju, prema odluci Predsjedništva, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima gdje imamo nacionalnu rotaciju prva tri mjesta po hijerarhiji morala bi biti rezervirana za predstavnike triju konstitutivnih naroda. Ova činjenica što Hrvata nema na pozicijama koje ste naveli rezultat je toga što je i redovita rotacija ljeti, pa stoga očekujem da će, sukladno popisu iz 1991. godine i Predsjedništva BiH koje o tome govori, biti postavljeni državni službenici iz reda hrvatskoga naroda.

Bili ste na čelu Povjerenstva za NATO savez. Bošnjačka strana uvjetovala je napredak k NATO-u s imenovanjem Vijeća ministara, a onda je zaboravljena. Zašto osam mjeseci nema nikakva napretka glede NATO-a?

U ranijem sazivu Vijeća ministara vodio samo Povjerenstvo za NATO integracijski proces, koje je i mnogo prije nego što je to pojedinim političarima postalo važno izradilo prvi nacrt ANP-a. Nazočio sam 5. prosinca 2018. godine na ministarskom sastanku u Bruxellesu kada su ministri NATO-a pozvali BiH da dostavi svoj prvi Nacionalni godišnji program i na taj način on je i aktiviran. Vjerujem da će se Povjerenstvo za NATO integracijski proces ponovno imenovati na Vijeću ministara jer ga to tijelo bira kako bismo mogli nastaviti raditi na NATO putu. U prošlome sazivu dužnosnici HNS-a, počevši od predsjednika Dragana Čovića, kroz Predsjedništvo BiH, kroz usvajanje dokumenta Pregled obrane, do ministrice obrane Marine Pendeš, koja je, praktički, uknjižila svu perspektivnu vojnu imovinu na BiH, šefa Parlamentarnoga povjerenstva NATO-a Nikole Lovrinovića do moje malenkosti, svi smo maksimalno vukli Bosnu i Hercegovinu prema NATO savezu. Nema nikakve dvojbe da će to biti tako i u vremenu pred nama.

Od četrnaest prioriteta EU-a, tek je malo ispunjeno. Kakva su vam očekivanja o mogućnosti da BiH skoro dobije status kandidata?

Europska komisija pred BiH stavila je 14 prioriteta koje moramo ispuniti da bismo otpočeli pregovore o članstvu. Tijekom rujna, odnosno listopada, očekuje se novo izvješće o napretku i proširenju. Vjerujem da smo kroz Mehanizam koordinacije, koji je jako dobro funkcionirao glede pisanja odgovora na upitnik Europske komisije, i sve razine vlasti mogli imati veći uspjeh i za ispunjavanje 14 kriterija. Nadam se da ćemo kao zemlja koja nema službeni status kandidata uskoro to i napraviti. Napravili smo veliki napor u posljednjih pet godina i nadam se da će se to honorirati. Također mi je drago da EU vraća fokus na zapadni Balkan imenujući gospodina Miroslava Lajčaka, iskusnog diplomata, kao osobu od povjerenja na ovome području. •