Cijene padaju, a građani sve manje troše
Federacija se i službeno nalazi u deflaciji, jer u svibnju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine cijene su bile niže za 2,1 posto. Pokazuju to službeni statistički podaci.
Inače, deflacija kao ekonomska pojava jako je opasna, jer ljudi očekuju pad cijena, a onda postaju manje voljni trošiti novac, što dovodi do pada potrošnje.
Dalje, pad potrošnje dovodi do pada BDP-a, a samim tim i stagnacije ekonomije, piše Dnevni avaz.
Ekonomist Admir Čavalić je rekao kako je pojava deflacije očekivana, uzimajući u obzir nagli pad potražnje u BiH shodno aktualnoj recesiji.
– Deflacija obično označava slabljenje ekonomije, pad optimizma – što se trenutno i događa, plus specifična monetarna ograničenja BiH. Potrošnja obilježava naš BDP, što znači da ovo znači njegov pad, stagnaciju realnih nadnica, eventualna otpuštanja. Deflacija je u ovom slučaju samo indikator stanja recesije. Još nema naznaka revitalizacije potražnje, posljedično i ponude, što znači da se može očekivati i daljnji deflatorni efekt, ali vjerojatno s manjim stopama. U uvjetima apsolutne neizvjesnosti teško je zaustaviti ovaj trend – poručio je Čavalić.
Ekonomist Kadrija Hodžić za Avaz je rekao kako je najteže što predstoji upravo pojava deflacije.
– Cijene roba smanjuju se usljed smanjenja potražnje, pa čak i smanjena ponuda premašuje potražnju. Robe se gomilaju, što će djelovati na pad zaposlenosti, ali i troškove skladištenja. U BiH imamo trend deflacije od 2013. godine, zbog prevelike ponude, što smo stalno ocjenjivali kao zabrinjavajući trend – pojasnio je Hodžić.
Dodao je kako sada imamo nastavak ovog negativnog trenda, ali u gorem izdanju jer deflaciju generira, ne povećana ponuda, nego smanjena potrošnja, koja će još padati usljed očekivanja kupaca da cijene padaju.
Deflacija je pojava tijekom koje cijene počinju padati i koja se negativno odražava na trgovinu s obzirom na to da se proizvodi slabije kupuju, a samim tim i gomilaju.
Na kraju, zbog prevelike ponude, a premale potražnje, trgovci su prisiljeni još više snižavati cijene kako bi se rješavali robe, što uzrokuje loše financijsko stanje u kompanijama, koje se na kraju odrazi i na porast stupnja siromaštva.