Cijena gnojiva porasla je za čak 400 posto, a ništa bolja situacija nije ni s gorivom
Lanjsku sjetvu pšenice poljoprivrednici su ocijenili najskupljom u povijesti Bosne i Hercegovine, no ovogodišnja jesenska sjetva nadmašit će je i postaviti nove rekorde. Prema riječima ratara, “cijene idu u nebo”, a enormna poskupljenja svih inputa dovela su u pitanje proizvodnju krušnog žita. Sjetva se tek privodi kraju, ali zbog nemogućnosti primjene svih agrotehničkih sredstava, već sada je poznato, kažu ratari, da kvaliteta i prinos u proljeće, kada dođe vrijeme žetve, neće biti zadovoljavajući.
Stalna poskupljenja
Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je za Večernji list kako je jesenska sjetva lani bila skuplja za oko 300 posto, a da je ove godine zbog stalnih poskupljenja taj postotak još i viši.
– Jesenska sjetva je ove godine skuplja od lanjske. Oni koji siju ove će godine sijati veće količine kako bi nadoknadili količinu proizvoda jer se gnojivo gotovo i ne koristi. Mi proizvođači već smo odustali od gnojiva. To je za nas imaginarna jedinica jer ga ne možemo priuštiti. S druge strane, ove količine sijemo uglavnom radi sebe, što ne prodamo, može se ostaviti za stočnu hranu jer se od nas sve manje kupuje ovih proizvoda – zaključio je za Večernji list Usorac. Na najvećoj bh. žitnici pod krušnim će žitom ove jeseni biti zasijano oko 14.000 hektara. Ovogodišnja sjetva je, kažu semberski ratari, najskuplja ikad. Cijena gnojiva su u posljednjih nekoliko mjeseci porasle za čak 400 posto, a ništa bolja situacija nije ni s gorivom, koje je najveća stavka u proizvodnji. Boško Radić, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača sela Semberije, za FTV je kazao kako su najveći izdaci za gnojivo i naftu.
– Po mom mišljenju, najveći izdatak je umjetno gnojivo, čija je cijena izvan svake pameti. Kupovao sam MAP od 220 konvertibilnih maraka. Nafta je 3,30 – 3,40 maraka, što znači da se svako jutro u sijanju mora točiti 500 konvertibilnih maraka ili čak 1000. Postoji taj regres od 50 feninga po litri, ali većina nas je to potrošila davnih dana – kaže Radić. Radmila Nešković, viša stručna suradnica za ratarstvo i povrtlarstvo u Ministarstvu poljoprivrede RS-a, kazala je kako postoje najave da će poticaji iznositi 500 maraka po hektaru.
– Najave su da će za ovu jesensku sjetvu, tj. sljedeći poticaj iznositi 500 maraka po hektaru. Osim toga, registrirani poljoprivredni proizvođači dobivaju i regresirano gorivo, koje se odnosi na sve površine kojima raspolažu – ne samo za sjetvu pšenice nego i ostalih kultura – ističe Nešković. Ratari su proteklih mjeseci tražili konkretnu pomoć Ministarstva poljoprivrede za štete koje su pretrpjeli zbog suše, ali nadležni nisu imali sluha. Očekuju potporu i za dio troškova jesenske sjetve, o kojoj ovisi hoće li BiH u proljeće imati dovoljno domaćeg krušnog žita za vlastite potrebe. Proizvođačima su ranije iz Vlade RS-a obećali da će proračun za novu agrarnu godinu biti uvećan s dosadašnjih 75 na 180 milijuna konvertibilnih maraka.
– Uzdajući se u to, tražit ćemo razna povećanja, a to se prvenstveno odnosi na regres goriva jer je ono 3,50 konvertibilnih maraka, a mi dobivamo 50 feninga. To su – ne mala, nego simbolična sredstva – naglašava Radić za FTV.
Gašenje proizvodnje
Veliki broj farmera, kažu u semberskim udrugama, odlučio se na gašenje proizvodnje zbog nerentabilnosti. Proizvodnja je iz godine u godinu sve skuplja, a otkupna cijena proizvoda sve niža.
– Proizvođači koji imaju velike površine i velike poticaje će opstati, a mali koji imaju od pet do dvadeset duluma nemaju budućnost jer je sama politika takva, sustav je takav da oni ne mogu opstati – ocjenjuje Rade Jovičević, predsjednik Udruge povrtlara Republike Srpske, za FTV.
