ČETIRI MJESECA OD NAMETANJA SEJDE Hrvatima ni legalan ni legitiman, političkom Sarajevu “Bošnjak i zlatni ljiljan”

Nakon što je 7. listopada 2018. godine Željko Komšić, po treći put, bošnjačkim glasovima nametnut za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, i gotovo pola godine traje svojevrsna kampanja protiv onog što Željko Komšić predstavlja Hrvatima iz BiH – simbol ustavnog, pravnog, institucionalnog, političkog nasilja nad tim narodom.

U nešto manje od pola godine, svoje nezadovoljstvo i otpor Komšićevu nametanju za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izrazili su akteri sveukupne hrvatske javnosti i  establišmenta u BiH, od legitimno izabranih političkih predstavnika, novinara, društvenih aktivista, književnika, kulturnjaka, pa sve do onog običnog čovjeka iz Putićeva nadomak Travnika kada se društvenim mrežama proširila fotografija bijele plahte na ogradi obiteljske kuće na kojoj je stajalo “Komšić nije moj član Predsjedništva BiH”.

O fenomenu Komšić novinari, političari, analitičari su napisali tisuće kartica teksta i svatko je od njih, iz svojih jedinstvenih pozicija, upozoravao što Željko Komšić znači i za Hrvate u BiH i BiH.

Prosvjed u Mostaru organizirao je Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru kada su tisuće Hrvata iz cijele BiH  palile svijeće za “sahranjenu demokraciju” ispred ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Danas, pak, djeluje pokret #SejdoKomsic čiji aktivisti svakog 7. u mjesecu obilježavaju, kako se to navodi u proglasima, dan sjećanja na brutalni čin gaženja hrvatske izborne volje i kršenja prava koja Hrvatima pripadaju po Ustavu BiH i Daytonskom sporazumu. Ipak, o Komšiću je najbolje kazala nepoznata, anketirana gospođa iz Bihaća, u prilogu povodom njegovog gostovanja u emisiji Nedjeljom u 2 na HRT-u.

“Naš Bošnjak i zlatni ljiljan”, kazala je gospođa i zapravo tako možda bolje objasnila zašto Komšić nije hrvatski član Predsjedništva BiH nego svi intelektualci koji  biranim i odmjerenim riječima političkom Sarajevu nastoje objasniti zašto Komšićev izbor vodi u “miloševizaciju BiH”, kako je to ocijenio hrvatski književnik iz Bosne, Josip Mlakić.

Lutak na koncu bošnjačkog unitarizma i centralizma, “samoprozvani” hrvatski član Predsjedništva BiH političku karijeru i ono po čemu i što jest izgradio je na samo jednome – ukidanje konstitutivnosti hrvatskom narodu u BiH. U izbornoj večeri, tog 7. listopada 2018. godine, najveća bošnjačka stranka, SDA, slavila je pobjedu ratnim pokličima “Tekbir, Allahu Ekber”, vojske čiji je Komšić bio pripadnik, Armije RBiH. U stožeru “našeg zlatnog ljiljana” , mogli smo čuti poruke s naglaskom na Hrvate u Središnjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini. “Naš ustavni sistem je takav da mi je omogućio da se ovdje nađem. Nemate razloga za strah i brigu. Ja sam vaš predsjednik bez obzira glasovali vi za mene ili ne”, kazao je tada Komšić.

Međutim, nije prošlo ni tjedan dana, Komšiću je poručeno, iz svih krajeva gdje Hrvati u BiH žive, kako “nije njihov predsjednik”, a uslijedila su masovna pisma i poruke kako nije dobrodošao u ta mjesta. Od Središnje Bosne, Posavine, Hercegovine i svih onih mjesta gdje Hrvata ima i to zahvaljujući, između ostalog, i otporu vojsci “zlatnih ljiljana”, čiji je Komšić bivši pripadnik.

Persona non grata, Hrvatima u BiH ostao je i u 2019. godini. Sve to bio je nekada Sejdo Bajramović, čelnik kosovskih Albanaca ranih devedesetih prošloga stoljeća u SFRJ, Sejdu Bajramovića koji nije imao potporu svog naroda nego ga je velikosrpska politika Slobodana Miloševića instalirala da u Predsjedništvu SFRJ predstavlja albanski narod. Na isti način to danas Hrvatima radi velikobošnjačka politika u BiH koja je već treći put Sejdu Komšića instalirala u Predsjedništvo BiH.

Dnevnik.ba