Bošnjačkim strankama smeta Hrvatsko narodno kazalište Mostar
Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru odbacilo je kao politikanske prigovore bošnjačkih stranaka koje su se usprotivile kandidaturi toga grada za europsku prijestolnicu kulture 2024. godine navodeći da je upravo prijeporno sudjelovanje HNK u tome projektu, piše Večernji list BiH. Lokalni odbori Stranaka demokratske akcije (SDA), Saveza za bolju budućnost, Demokratske fronte i Stranke za BiH usprotivile su se prijedlogu da zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, koje se nalazi u središnjoj zoni Mostara, bude uključena u popis objekata važnih za kandidaturu Mostara za EPK.
Imaju sve dozvole
U očitovanju su naveli kako se radi o nelegalnome objektu u središtu grada, što su iz Hrvatskoga narodnog kazališta u utorak opovrgnuli navodeći da imaju sve uredne dozvole za gradnju, a da su razlozi posve druge naravi. “Možemo zaključiti kako zahtjev određenih stranaka da se objekt Hrvatskoga narodnog kazališta izbaci s popisa infrastrukturnih objekata bitnih za EPK 2024. nema nikakvo pravno utemeljenje nego je isključivo političke prirode ili, kako su i sami naveli, predmet političkih prijepora”, naveli su u priopćenju iz HNK. Pri tome su upitali je li problem u nazivu te institucije. “Je li uzrok političkih prijepora u nazivu Kazališta, odnosno u činjenici da je riječ o Hrvatskom narodnom kazalištu, ili pak nekim strankama ne odgovara da Mostar dobije titulu europske prijestolnice kulture 2024. pokazat će vrijeme koje je pred nama”, pitaju se u ovoj instituciji. Objasnili su kako će uprava HNK-a nastaviti izgradnju i završiti objekt “jer za to ne postoje bilo kakve pravne prepreke”. Iz HNK predstavili su i nekoliko dokumenata navodeći kako zgrada HNK u Mostaru ima sva regularna rješenja za izgradnju. S obzirom na to da HNK ima dozvolu za građenje, koja je u skladu s pozitivnim gradskim propisima izdana 1996. godine, očito je kako je odluka iz 2010. godine potvrdila pravo Hrvatskom narodnom kazalištu za nastavak izgradnje objekta. Zabrana građenja se, dakle, odnosila samo na nove objekte i samo u razdoblju od dvije godine, od 1. prosinca 2010. do 1. prosinca 2012. godine. Budući da u spomenutom razdoblju nije usvojen novi regulacijski plan, stari regulacijski plan donesen 1996. nastavio je biti važeći ne samo za stare objekte nego od 1. prosinca 2012. godine i za nove objekte. Dodali su kako su čvrsto opredijeljeni za nastavak projekta “Mostar europska prijestolnica kulture 2024.” te su apelirali na “takozvane probosanske stranke da pri donošenju odluka o potpori projektu EPK uvažavaju pravne činjenice”.
Dio tima iz cijelog grada
“Uvjereni smo da se uz malo dobre političke volje na svim stranama i ovaj problem može uspješno premostiti i da Mostar uistinu može postati europska prijestolnica kulture 2024.”, naveli su iz HNK u Mostaru. Ova je institucija dio tima koji je započeo proceduru da se Mostar kandidira za EPK. “Podržali smo projekt EPK 2024. i zato jer smo u njemu prepoznali potencijal za nadvladavanje ili premošćivanje mnogih društvenih, političkih i kulturnih problema s kojima se Mostar već godinama suočava.
Umjesto toga, što je posve apsurdno, za kandidaturu Mostara za europsku prijestolnicu kulture postala je prijeporna upravo kulturna institucija koja nosi naziv hrvatski.
