Biskup Komarica predvodi komemoraciju u Bosanskom Grahovu i Krnjeuši u povodu 75. obljetnice stradanja svećenika i vjernika
U povodu 75. obljetnice stradanja župnika u Bos. Grahovu don Jurja Gospodnetića zajedno s preko 250 grahovskih Hrvata katolika, banjolučki biskup mons. Franjo Komarica predvodit će svetu misu u župnoj crkvi sv. Ilije proroka u Bos. Grahovu, u subotu 6. kolovoza s početkom u 11 sati.
Dan poslije, u nedjelju 7. kolovoza biskup Komarica predvodit će komemoraciju s početkom u 11 sati i na katoličkom groblju u Krnjeuši kod Bos. Petrovca u povodu 75. obljetnice mučeničke smrti krnjeuškoga župnika don Krešimira Barišiča i stradanja preko 240 Hrvata katolika toga mjesta u zapadnoj Bosni.
Juraj Gospodnetić rodio se 9. siječnja 1910. u Postirama na Braču. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, gimnaziju je završio u Šibeniku, teološki studij započeo u Splitu a završio u Zagrebu. Za đakona je bio zaređen 10. travnja 1938. godine a za svećenika u Zagrebu, 26. lipnja 1938. Godine
U rodnom mjestu služio je mladu misu na blagdan Gospe Karmelske 16. srpnja 1938. godine, a godinu kasnije imenovan za župnika Bosanskoga Grahova.
Inkardiniran je u Banjalučku biskupiju i kao župnik Bosanskog Grahova zvjerski od četnika mučen i ubijen po izbijanju partizansko-četničkog ustanka u zapadnoj Bosni 27. srpnja 1941. Za grob mu se ni danas ne zna. Sa župnikom don Jurjem tih je dana ubijeno preko 250 žena, djece i muškaraca Hrvata, župljana Bos. Grahova u selima Obljaj, Korita, Luke, Ugarci, Crni Lug i dr. Od prijeratnih oko 1500 vjernika župe Bos. Grahovo, kraj II. svjetskog rata dočekalo ih je na ognjištima samo nekoliko desetaka.
Po izbijanju partizansko-četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici 27. srpnja 1941. na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca.
Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću. Tačan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad se nije utvrđen.
Istraživanjima se došlo do preliminarne brojke od 240 bestijalno ubijenih nedužniih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti.
Brojka od 240 osoba – koja nije konačna – odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali: južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima.
Također, brojka ne obuhvaća poginule domobrane.
Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje.
Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti je uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja “Kod Križa” na kojem je vidljiv samo jedan nadgrobni spomenik.
Sličnu sudbinu posvemašnjeg uništenja tada su doživjele i katoličke župe u Bos. Petrovcu, Drvaru i Bos. Grahovu, te Borićevac, Srb, Donji Lapac i Udbina u susjednoj Lici.
Po svršetku II. svjetskog rata većini preživjelih stanovnika tih župa tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.
Lani je na groblju u Krnjeuši služena prva sveta misa nakon pune 74 godine.
