BiH: Za godinu dana samo jedna presuda za korupciju
Tijekom 2019. godine donesena je samo jedna presuda za krivična djela korupcije u predmetima koje vodi Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, a tuženi je oslobođen. Donesena je još jedna uvjetna osuda koja nije pravosnažna i to su rezultati Tužiteljstva Bosne i Hercegovine kada je u pitanju procesuiranje velikih slučajeva korupcije.
Procesuiranje
Podaci koje je Transparency International u BiH (TI BIH) dobio od VSTS-a, a koji su objavljeni u Interaktivnoj mapi procesurianja korupcije, pokazuju da puno više uspjeha nije imalo ni Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organiziranog i najtežih oblika gospodarstva kriminala pri Republičkom javnom tužiteljstvu Republike Srpske.
Ono je za godinu dana zaprimilo 78 prijava, podiglo samo 4 optužnice i donijelo 63 naredbe o neprovođenju istrage. Ova tužiteljstva koja procesuiraju najteža korupcijska krivična djela imaju daleko manje podignutih optužnica od kantonalnih i okružnih tužiteljstava. Tako je Kantonalno tužiteljstvo Zeničko-dobojskog kantona, koje je zaprimilo 68 prijava, podiglo prošle godine 43 optužnice, dok je Tužiteljstvo Brčko distrikta BiH podiglo je 20 optužnica, iako je zaprimilo samo 26 prijava. Iako izgleda da su tužitelji u BiH tijekom2019. godine povećali ukupan broj podignutih optužnica, ovo povećanje je uzrokovano isključivo većim brojem optužnica u kantonalnim i okružnim tužiteljstvima koja poraznu statistiku najčešće popravljaju istragama za manja korupcijska djela. Kako se popravlja statistika, najbolje pokazuje primjer Kantonalnog tužiteljstva Srednjobosanskog kantona koje je prošle godine imalo 5 potvrđenih optužnica za korupciju, a isto toliko imali su u prethodne 4 godine.
Uvjetna ili novčana kazna
U tu statistiku ući će i optužnica protiv jednog službenog vozača koji je 20 litara goriva umjesto u službeno vozilo, nasuo u kanister i tako počinio ”Krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja i krivotvorenja isprave”. Optužnica za ovaj slučaj ”vrijedan” 45 KM potvrđena je, te se očekuje suđenje, a tužiteljstvo zahtijeva oduzimanje protivpravne imovinske koristi od 45 KM, dok većina slučajeva korupcije gdje je građanima nanesena milijunska šteta ostaje neprocesuirano[1]. Zbog ovakve prakse se najveći broj slučajeva u cijeloj BIH završi uvjetnom ili novčanom kaznom, a od 143 pravosnažne osuđujuće presude za korupciju tijekom prošle godine 97, odnosno 67,8%, je završilo uvjetnom kaznom. Od ostalih pravosnažnih osuda 32 su zatvorske kazne i 14 novčanih. Također, broj oslobađajućih presuda značajno se povećava iz godine u godinu, iako je broj procesuiranih slučajeva na istoj razini. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da više od polovine krivičnih prijava završi naredbom o neprovođenju istrage, a kako te prijave, osim građana, podnose i nadležne policijske agencije, jasno je da ne postoji adekvatna suradnja između agencija za provođenje zakona i tužiteljstava. Prošle godine u cijeloj BIH za čak 54% riješenih prijava za krivična djela korupcije donesena je naredba o neprovođenju istrage. Ovaj postotak značajno je veći u tužiteljskom sustavu Republike Srpske gdje je čak 61% prijava riješeno naredbom o neprovođenju istrage dok je Tužiteljstvo Brčko distrikta riješilo 26 prijava i u svih 26 slučajeva podignuta je optužnica.
