BiH vanjsku politiku i dalje provodi bez zakona: Ljudi odu u ambasade da školuju djecu…

Naša zemlja je i dalje jedina u regiji u kojoj se vanjska politika vodi na bazi kratkoročnih dokumenata koji su podložni promjenama. Zbog nepostojanja zakona o vanjskim poslovima slobodno se može reći kako BiH sistemski nije riješila provođenje vanjske politike.

Posljednji Zakon o vršenju vanjskih poslova usvojen je 1992. godine, a u postdejtonskoj BiH nije bilo dovoljno političke volje da se usvoji zakon o vanjskim poslovima BiH. Trenutno, vanjska politika provodi se u skladu s Općim pravcima i prioritetima za provođenje vanjske politike u BiH, koje je 2003. godine usvojilo Predsjedništvo BiH Strategijom vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018.-2023., koju je 2018. godine usvojilo Predsjedništvo BiH i Programom reformi (kada je riječ o NATO integraciji BiH), a koji je 2019. godine usvojilo Predsjedništvo BiH.

Tu si drugi akti, prije svega odluke i pravilnici, koje je donijelo Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Predsjedništvo BiH poput Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji MVP-a BiH, Odluke o postupku imenovanja ambasadora, uključujući ambasadore-at-large, šefove diplomatskih misija BiH, generalne konzule BiH, predstavnike BiH u međunarodnim organizacijama i institucijama i počasne konzularne dužnosnike BiH, Pravilnika o plaćama, dodacima i naknadama osoblja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH i tako dalje.

Prema Ustavu BiH, vanjska politika je u isključivoj nadležnosti državnih institucija, što znači da ne postoje nikakve tehničke prepreke da se zakon o vanjskim poslovima BiH usvoji. Bivši ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak izražavao je očekivanje da će do kraja 2017. godine biti usvojen zakon o vanjskim poslovima BiH, međutim do toga nije došlo.

Ovim povodom razgovarali smo s delegatkinjom SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušankom Majkić koja nam je rekla kako smatra da je zakon o vanjskim poslovima jedna od mnogih stvari koje se teško mogu dogovoriti u BiH.

Bisera Turković je zatekla haos u MVP-u BiH

“Teško da će tri naroda postići suglasnost o tome šta su vanjskopolitički prioriteti BiH. Bošnjaci bi imali jedan prioritet, Srbi drugi, a Hrvati treći – ko bi to smirio? To je razlog zbog kojeg zakon nije donesen i pitanje je da li će biti donesen i u narednom periodu”, rekla je Majkić.

Na pitanje da li se može ići u pravcu zakonskog definiranja rada diplomatsko-konzularne mreže i Ministarstva vanjskih poslova BiH, bez uplitanja u vanjskopolitičke prioritete, Majkić je odgovorila da se sve što se namjerava sistemski riješiti može riješiti samo zakonom. Kako kaže, određene stvari mogu se riješiti i pravilnicima, ali ni to čak nije zaživjelo u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

“To je zapušteno ministarstvo koje nije mnogo dalo na sređivanju stanja, a takva nam je odmah i diplomatska mreža. Ne možemo biti zadovoljni diplomatskom mrežom zato što ljudi koji odlaze u diplomatiju često nisu u stanju da obavljaju taj posao. Drugo, gotovo nikoga ne zanima šta to oni rade, odnosno račune za svoj rad polažu političkim strankama iz kojih dolaze. Teško bi se mogla nabrojati na prste jedne ruke diplomatska predstavništva BiH koja su pomogla privrednicima da naprave dobar posao. U diplomatiji su uglavnom ljudi koji odlaze vani, iškoluju djecu, završe svoje poslove, vrate se u BiH i čekaju”, kazala je Majkić.

Ona ističe da BiH još uvijek nije uspjela razviti ekonomsku diplomatiju te da uopće ne postoji svijest kod ambasadora da trebaju prioritetno učiniti nešto za svoju zemlju. Majkić dodaje da ambasadori uopće nemaju osjećaj da takvo šta trebaju uraditi.

“Očekujem od aktualne ministrice da napravi red u tom ministarstvu. Ja sam predsjedavajuća Komisije za financije i budžet Doma naroda PSBiH i analizirat ćemo prvo stanje. Odnosno da se napravi stanje u kojem će broj mjesta na koja su ljudi postavljeni odgovarati broju mjesta po sistematizaciji. Tačnije, da broj radnih mjesta bude manji, jer sistematizacija je uvijek komotnija. Znam da se dešavalo u MVP-u BiH da je broj zaposlenih ljudi bio veći od broja sistematizovanih mjesta. To je nezapamćeno”, rekla je Majkić.

Zaključila je riječima da uopće ne zna šta nova ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković može učiniti u Ministarstvu vanjskih poslova BiH za jedan mandat s obzirom na haos koji je zatekla nakon preuzimanja mandata.

Zakon još 2017. godine dobio “zeleno svjetlo” Predsjedništva BiH

Zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH i član Komisije za vanjske poslove Zastupničkog doma PSBiH Saša Magazinović rekao nam je kako je od Ministarstva vanjskih poslova BiH dobio odgovor da je 2017. godine napravljena komisija koju su činili predstavnici kabineta članova Predsjedništva BiH i službenika Ministarstva vanjskih poslova BiH.

“Kako mi je rečeno, kada je Predsjedništvo BiH usvajalo Strategiju vanjske politike BiH usvojilo je zaključak kojim daju zeleno svjetlo da taj zakon ide Parlamentarnoj skupštini BiH. Nakon toga je Ministarstvo vanjskih poslova BiH provelo aktivnosti u prikupljanju suglasnosti, suglasnosti su prikupljene i valjda se sada očekuje da ga upute u proceduru. Zašto to do sada nisu učinili? Ja ne znam”, rekao je Magazinović.

Kako kaže, u proteklom periodu postavio je mnogo pitanja o funkcioniranju diplomatsko-konzularne mreže i nakon toga je dobio mnogo poruka od naših ljudi u DKP mreži, a u kojima svi zaključuju da je rješenje zakon o vanjskim poslovima BiH.

Magazinovića smo pitali i kako komentira stav da je mala vjerovatnoća da će zakon o vanjskim poslovima BiH biti usvojen zbog različitih pogleda na vanjskopolitičke prioritete naše zemlje. On odgovara da su vanjskopolitički prioriteti utvrđeni odlukama Predsjedništva BiH te da zakon o vanjskim poslovima ne služi za utvrđivanje prioriteta vanjske politike.

“Tim zakonom prioritetno se uređuje oblast koja nije uređena na adekvatan način. Ako nam je stalo da DKP mreža finkcionira, onda ćemo usvojiti taj zakon. Predsjedništvo BiH je već utvrdilo vanjskopolitičke prioritete. S druge strane, ako je nekome stalo da nemamo tog zakona, onda će naći milion načina da se taj zakon ne usvoji, kao i dva miliona da se usvoji”, kazao je Magazinović.

On ističe da ne vidi nijedan razlog da se novi saziv Vijeća ministara BiH testira upravo na zakonu o vanjskim poslovima BiH, to jeste da se od državne vlade zatraži da dostavi zakon u parlamentarnu proceduru. Magazinovića smo pitali i da li bi se složio s tvrdnjom da se ljudi šalju u ambasade kako bi školovali djecu i završavali svoje poslove.

“Isto kao što kažu ‘svi su političari isti’. Ne slažem s generaliziranjem. Smatram da tamo ima vrhunskih ljudi isto kao što ima upravo i takvih koji nisu kapacitirani za poslove koje obavljaju. Toga ima i u svim drugim institucijama. BiH je potrošila mnogo ljudi koji bi i danas mogli dati doprinos u radu naše DKP mreže. Šteta je za državu što Igor Davidović nije nigdje ambasador”, zaključio je Magazinović.