BiH ostaje na crnoj listi visokorizičnih zemalja
Iako je BiH skinuta s crne liste Radne grupe za suzbijanje pranja novca (FATF), EU je odlučila i dalje zadržati BiH na crnoj listi visokorizičnih zemalja.
To u praksi znači da se otežava provođenje financijskih transakcija, obeshrabruju strane investicije, a financijske transakcije čine skupljim jer su banke koje posluju u EU obvezne provoditi posebne procedure kada je u pitanju novac upućen ka BiH, ili iz BiH ka EU, pišu Nezavisne novine.
Prevedeno na običan jezik, EU nije zadovoljna mjerama koje je BiH usvojila kada je u pitanju rizik pranja novca i prebacivanja sumnjivih financijskih transakcija.
EU je, iako na prilično zagonetan način, ovu primjedbu uvrstila u analitički izvještaj, objavljen uz Mišljenje o spremnosti BiH za kandidaturu za članstvo. U izvještaju je bez detaljnih pojašnjenja samo naglašeno da je BiH na crnoj listi EU visokorizičnih trećih zemalja zato što odredbe o vlasnicima računa nisu usklađene s pravnom stečevinom EU. Jedino je napomenuto da se ova oblast nalazi u poglavlju 24 analitičkog izvještaja, bez pojašnjenja na što se konkretno primjedba odnosi.
Kako je neslužbeno rečeno za Nezavisne, osnovni problem je što nisu ispoštovane direktive EU koje se odnose na obvezu banaka registriranih u zemlji da naprave i arhiviraju popise vlasnika računa na način da se pravna i fizička osobva može lako identificirati prilikom obavljanja transakcija. Ako je ovo točno, to znači da se u BiH i dalje može sakriti identitet ili otežati identifikacija osobe koja prebacuju novac u BiH, a koji bi mogao biti sumnjivog porijekla.
Neslužbeno je rečeno da to znači da se financijski entiteti registrirani u EU ne mogu osloniti na procedure u BiH, te da su iz tog razloga, prema europskom zakonodavstvu, obvezni transakcije s BiH podvrgnuti posebnom nadzoru koji nosi tehnički naziv EDD.
“Razlika između uobičajene procedure i EDD-a je u tome što je uobičajen proces manje striktan kada banka procesuira podatke navedene o vlasniku transakcijskog računa. EDD se provodi onda kada zemlja u kojoj je banka registrirana zemlju iz koje novac dolazi drži na posebnoj listi”, objasnio je sugovornik.
Prema europskim propisima, banka transakcije povezane s BiH mora provjeriti tako što utvrdi tko je fizička osoba koja je vlasnik računa, radi .li se o političaru, gospodarstveniku, je li porijeklom iz BiH ili iz neke druge zemlje.
Naime, u euopskim dokumentima nema dovoljno podataka što se od BiH očekuje. Na nekoliko mjesta je istaknuto da mjere suzbijanja pranja novca treba popraviti, kao i da nedostaje osoblja i policijskih agenata koji treba da prate financijske transakcije i suzbijaju ovu vrstu kriminala. Također je napomenuto da nema dovoljno procesa i osuda zbog kaznenih djela povezanih s financijskim kriminalom.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da BiH nije dovoljno razvijena pravna država.
“Činjenica je da kod nas vlada jako loša poslovna klima. U mnogim stvarima zaostajemo za europskim zemljama, pa i u ovim. Mi još ne možemo dostići standarde koje ove zemlje imaju”, rekao je Pavlović.
Ako, međutim, išta ohrabruje, onda je to da se ipak koliko-toliko staje ukraj aktivnostima pranja novca.
