BiH mora proizvoditi hranu i osigurati je za svoje potrebe, a podržati one koji žele raditi

-Došlo je takvo vrijeme da je ljudima isplativije zatvoriti pa čekati neka bolja vremena nego raditi ovako. Od nas lokalnih ne mogu puno zaraditi, a Vrgorčana, Imoćana, Splićana, koji su rado dolazili u Ljubuški, Grude i Posušje, ili Slavonaca koji su išli u Orašje te Zagrepčana i Siščana koji su posjećivali Krajinu nema ni za lijeka. Pogranična područja dugoročno su stradala ne samo zbog korone i zatvorenih granica nego i zbog pravila da je sada moguće potrošiti 300 kuna ili 75 KM za namirnice, a ranije pravilo bilo je 2200 kuna ili 550 KM. Sve i da se smiri ovo, pitanje je tko će ubuduće kupovati. A kad Krajinu spominjemo, tu su još i migranti zbog kojih nijedan turist neće doći, a bilo je nekad i Slovenaca – priča za Večernji list BiH trgovac koji je opskrbljivao robom sva navedena područja. 

Svijet se promijenio

Ovih dana i Večernjakovi novinari bili su na terenu samo da vide taj “prazni prostor” i zatvorene ili puste trgovine, dućane, butike… oko granice, a koji su godinu dana prije bili prepuni ljudi koji su dolazili i s ove i s one strane. Tko je mogao vjerovati da će se u tako kratkom razdoblju cijeli svijet promijeniti? Ali “novo normalno” je, nažalost, nastupilo.

Ono što BiH mora raditi jest okretati se proizvodnji u svakom smislu riječi. Do posljednje krize nije se toliko marilo za prekomjeran uvoz proizvoda kojih mi ovdje imamo ili možemo proizvesti u izobilju. No sada je situacija drukčija. Stoga, na dobar su odjek naišle informacije da je u siječnju ove godine porastao izvoz u odnosu na isti mjesec prošle godine, a uvoz je značajno smanjen. Izvezeno je robe u vrijednosti 881 milijun KM, što je za 2,9 posto više u odnosu na lani.

Uvoz, iako je milijardu i 166 milijuna KM, za 5,7 posto manji je nego u siječnju prošle godine. I to, iako još stidljivo, pokazuje da se svijest u ovoj zemlji mijenja. Da se stavlja fokus na domaće i na proizvodnju, a manje na ono što donosi “brzu” zaradu, ali je dugoročno nestabilno. Tu je velika odgovornost i na politici, koja mora proizvodnju i izvoz gurati u prvi plan, kao i proizvodnju hrane za vlastite potrebe, o čemu često govore brojni istaknuti dužnosnici.

Unaprjeđenje gospodarstva

Bivši guverner Centralne banke BiH, a danas veleposlanik ove zemlje u Austriji Kemal Kozarić, istaknuo je još na početku pandemije da BiH mora mijenjati razmišljanje.

– Morat ćemo podržati ljude koji žele raditi i imaju kapacitete i zemljišta.

– Mi, htjeli ili ne htjeli, dugoročno moramo osigurati to da imamo svoju hranu. Vrijeme je da se okrenemo ekonomskom domoljublju. Da svi pokušamo koristiti domaće, štititi domaću proizvodnju, proizvoditi domaće, da nam je to u prvom planu – Kozarićeve su riječi.

Jasno je i iz uvoda teksta da su neke stvari na koje se gospodarstvo baziralo odranije prošlost, pa čak i ako se situacija s pandemijom smiri. Stoga BiH mora dugoročno razmišljati o unaprjeđenju gospodarstva i nastaviti povećavati izvoz, a smanjivati uvoz. •