BiH ima tri tone zlata
Bosna i Hercegovina raspolaže s oko tri tone zlata koje su u nadležnosti Centralne banke BiH, ali nije dostupan podatak hoće li pojačavati zlatne rezerve.
Regionalne zalihe
Prema podacima Narodne banke Srbije, od 2013. godine zlatne rezerve u toj zemlji povećane su za 20,7 tona ili 1,1 milijardu eura, odnosno, više su nego udvostručene. Samo u posljednje dvije godine rezerve Srbije uvećane su za 12 tona zlata – devet tona je kupljeno u listopadu 2019., a tri u studenom 2020. godine.
Srbija ima u vlasništvu 36 tona zlata, druga na Balkanu je Sjeverna Makedonija sa 6,8 tona zlatnih rezervi, zatim slijede Slovenija sa 3,17 i BiH sa 2,98 tona, pa Crna Gora s 1,09 tona. Na posljednjem mjestu je Hrvatska, koja je sve svoje zlatne rezerve rasprodala još 2001. godine.
Mađarska je postala jedna od tri zemlje s najvećim zalihama zlata u srednjoj i istočnoj Europi, nakon što je u martu utrostručila rezerve na 94,5 tona.
Ekonomista Igor Gavran pojašnjava da je monetarno zlato najtradicionalniji oblik rezervi kojim centralne banke garantiraju za vrijednost nacionalne valute, zajedno s ostalim deviznim rezervama.
– Ovu funkciju imaju i zlatne rezerve Centralne banke BiH, iako čine tek mali dio ukupnih deviznih rezervi, i dobro je što ih BiH ima. Smatram da bi bilo dobro i povećati obim zlatnih rezervi, odnosno monetarnog zlata, ali ne u trenutnim kriznim vremenima, kada je cijena svakako visoka, već kao dio dugoročne strategije unapređenja stabilnosti i povećanja ukupnih deviznih rezervi – pojasnio je Gavran.
Dodao je da bi dugoročni trend povećanja zlatnih rezervi svakako bio pozitivan.
Pozitivan trend
– Dobro je da nismo u nepovoljnoj situaciji kao Crna Gora, da založimo zlato kao garanciju za zaduženje, ali ni kao Hrvatska, koja je brzopleto rasprodala svoje monetarno zlato kada je cijena bila daleko niža nego danas i izgubila stotine miliona eura razlike, koliko bi mu vrijednost porasla naveo je on.
Temelj stabilnosti
– Bilo je svojevremeno poziva i Centralnoj banci BiH da proda zlato u vrijeme rasta njegove cijene i ostvari kratkoročnu dobit, ali to je pogrešan pristup koji zanemaruje osnovnu ulogu monetarnog zlata. Nije riječ o trgovačkoj robi na kojoj se kratkoročno zarađuje, nego o jednom od temelja stabilnosti i dugoročne koristi za centralne banke i nacionalne valute, pa time i same države – kazao je Gavran, piše Avaz.
