BiH druga u Europi po pretilosti: Stanovnik BiH dnevno pojede pet kriški kruha

Amela Ivković O’Reilly, članica udruženja nutricionista Irske i Velike Britanije, kao i Kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije za Faktor upozorava kako naša zemlja ima čak 62,9 posto pretilih stanovnika i po broju pretilih se nalazi na drugom mjestu u Europi.

Upozorava da svako četvrto dijete pati od prekomjerne težine. Ukazuje kako je mršavljenje težak proces i većina dijeta ne funkcionira, a pojedine čak mogu narušiti zdravlje. Naglašava i kako nezdrava prehrana, posebno ako pređe u naviku, može povećati rizik od dobivanja raka, dijabetesa, srčanih bolesti, piše Faktor.

– Gotovo dvije trećine stanovnika ima problem s viškom kilograma, zbog čega se po broju pretilnih ljudi Bosna i Hercegovina nalazi na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Europi, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Poražavajući su pokazatelji da BiH ima čak 62,9 posto pretilih stanovnika. Isto istraživanje je pokazalo i da stanovnik u BiH dnevno u prosjeku pojede oko pet kriški kruha, dok oko 12 posto ljudi svakodnevno konzumira keks, kolač ili neke druge slatkiše – navodi Ivković O’Reilly.

Ukazuje kako smo svjedoci svojevrsne epidemije povećanja tjelesne mase u ljudskoj populaciji.

– Tijekom posljednjih 20 godina učestalost pretilnosti se u razvijenom svijetu utrostručila, a naša zemlja nažalost prati taj trend! I posljednja istraživanja UNICEF-a su ukazala na lošu i neadekvatnu prehranu mališana u BiH, te na problem pretilosti kod djece. Naime, podaci UNICEF-a BiH iz 2011. godine pokazuju kako zbog loše prehrane oko tri posto djece nije dovoljno fizički razvijeno, te svako četvrto dijete pati od prekomjerne težine. Istraživanja su pokazala i kako mnoga djeca imaju smanjenu razinu željeza u krvi, što utječe na koncentraciju i pamćenje – kaže i upozorava:

– Nezdrava prehrana, posebno ako pređe u naviku, može povećati rizik od dobivanja bolesti, kao što su rak, dijabetes, gojaznost i srčane bolesti. Ako ne unosite dovoljno proteina, vitamina i minerala koji su potrebni vašem organizmu, vaša mišićna masa ustupit će mjesto salu. Neke procjene su pokazale kako je oko 30 posto kancera povezano s lošom prehranom. Jedno istraživanje u kojem je bilo uključeno 6.000 žena, otkriveno je da su one koje su jele kupus, brokoli, kelj i karfiol, imale manji rizik od dobivanja raka pluća nakon menopauze – navela je Ivković O’Reilly.

Dodaje kako nove dijete iz godine u godinu dolaze i odlaze.

– Zaluđuju nas idejama o postizanju te toliko nedostižne vitke linije. Jedni govore “jedite što želite”, drugi obećavaju gubitak kilograma preko noći, ali u stvarnosti mršavljenje je težak proces i većina dijeta ne funkcionira, a poneke čak mogu narušiti zdravlje – navodi Ivković O’Reilly i dodaje:

– Naviknuli smo jesti anorgansku i rafiniranu hranu prepunu zasićenih masti i šećera. Takvu hranu je bolje zamijeniti prirodnom, svježom i sirovom hranom, voćem i povrćem, kvalitetnim proteinima i esencijalnim masnim kiselinama koje je u stanju najbolje opskrbiti naše ćelije odgovarajućim nutritivnim elementima. Prirodna hrana, u svom izvornom, sirovom stanju, sadrži život u atomima i molekulama od kojih se sastoji. Takva hrana obnavlja ćelije i izvor je energije i zdravlja – savjetuje.

Kaže kako je potrebno osvijestiti svoje loše navike i informirati se o pravilnoj prehrani, bilo da se pokušava smršaviti, oporaviti od bolesti ili živjeti zdravije.

– Znajte da zdrava prehrana donosi sa sobom brojne dobrobiti po vas. Bit ćete produktivniji. Baš kao vašem automobilu, i vašem mozgu je potrebno “gorivo” da bi funkcionirao kako treba. Ono što jedemo znatno utječe na moždanu funkciju. Jeste li znali da banane sadrže 10 miligrama dopamina koji poboljšava raspoloženje? Crna čokolada 0,8 posto kakaa i više, puna polifenola, također je poznata zbog poticanja lučenja serotonina, neurotransmitera na koji ciljano djeluju brojni antidepresivi – govori.

Dodaje kako su neka istraživanja otkrila da hrana bogata vitaminom C, omega 3 masnim kiselinama i magnezijem pomaže u smanjenju razine kortizola.

– Kada je tijelo u kroničnom stanju stresa, ono uzima zalihe proteina da bi se pripremilo za svoju “borbu”. Ako je vaša prehrana bogata proteinima iz ribe i mesa, uspjet ćete obnoviti zalihe i održavate kortizol mirnim. Uštedjet ćete novac. Jednostavni zdravi izbori, recimo zamjena soka- vodom, čipsa -mrkvom i krumpirića- salatom, pomoći će vam ne samo da smršavite, već i da uštedite novac. I to ne samo na namirnicama, već i na zdravstvenim uslugama i lijekovima – ukazuje Ivković O’Reilly.

Pojašnjava kako organizam sporije probavlja svježu i zdravu hranu čime se duže osjeća i sitost.

– Samim tim ćete i mršaviti, ali i uštedjeti. Unaprijedit ćete čula okusa i mirisa. Iako je čulo ukusa subjektivno, zdrava hrana može biti vrlo ukusna ako se pravilno pripremi. Jedno istraživanje je pokazalo da se čulo ukusa mijenja ako jedete manje masne, slane i začinjene hrane, pa ćete vremenom postati osjetljiviji na slanu i jaku hranu. Izgledat ćete bolje. Voće i povrće je bogato antioksidansima koji štite vašu kožu. Antioksidansi u svježim borovnicama i omega 3 u srdelama i sardinama, pomažu u poboljšanju zdravlja ćelija kože i usporavaju prerano starenje – kazala je Ivković O’Reilly.