Bh. tržište preplavili salata iz Albanije, kupus iz Sjeverne Makedonije, kruške iz Italije…
Kupus iz Sjeverne Makedonije, zelena salata iz Albanije, kruške iz Italije i drugo voće i povrće iz uvoza preplavili su tržište BiH, a o čemu najbolje svjedoče podaci da je tijekom prošle godine uvezeno oko 306,7 milijuna kilograma raznog voća i povrća, što je za oko 26 milijuna više nego 2018. godine.
Podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH pokazuju da je lani na voće i povrće iz uvoza otišlo 316,8 KM milijuna maraka, dok je godinu ranije 275 milijuna, odnosno 41 milijun KM manje, pišu Nezavisne novine.
“Na tržište BiH prošle godine stiglo je 103,9 milijuna kilograma stranog povrća, za što je izdvojeno 107,3 milijuna maraka”, kazali su iz UNO.
Prošle godine je i izvoz voća i povrća iz BiH zabilježio porast, a to potvrđuje podatak da je u 2019. godini iz BiH izvezeno voće i povrće u vrijednosti od 167,1 KM, što je za oko šest milijuna maraka više nego u 2018. godini.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, ističe kako je prošla godina bila jako loša za voćare.
“Imali smo dosta štete od niskih temperatura i mrazeva, a sve je to utjecalo da smo imali manju proizvodnju, pa samim time odmah je i povećan uvoz”, kazao je Dojčinović za Nezavisne.
On se nada da će ova godina biti bolja, te da ćemo moći svoje proizvode više izvoziti.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara u RS, kaže da su vremenske prilike prošle godine bile nepovoljne za uzgoj voća i povrća.
“Imali smo jako loše proljeće, tako da je povrće od naših poljoprivrednika kasnilo”, kazao je Mastalo. On je podsjetio da je prošle godine domaće povrće kasnilo najmanje 20 dana.
“Kada je krenula konzumacija sezonskog voća i povrća, naši proizvođači nisu imali svoje proizvoda, pa smo morali uvoziti”, ističe Mastalo.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže kako ga ne čudi da je uvoz voća i povrća povećan.
“Bilo je voćara koji su ostvarili dosta solidne prinose, međutim nije to bilo dovoljno za pokrivanje naših potreba i iz tog razloga je sigurno došlo do povećanog uvoza”, kazao je Marinković.
On dodaje kako je jedan od razloga povećanog uvoza i taj što su određeni poljoprivrednici kod kojih su ostvareni dobri prinosi unaprijed osigurali izvoz svojih proizvoda.
“Tako da je dobar dio našeg voća i povrća završio na ruskom tržištu i onda se stvorio jedan vakuum prostor za veći uvoz”, pojasnio je Marinkovć.
