Bez registra BiH ostaje bez milijuna eura iz EU, donosimo detalje
Još prije tri godine, sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, uspostavljen je Odbor za koordinaciju informacija u poljoprivredi preko kojeg se koordinira razvitak usklađenoga i integriranoga informacijskog sustava u poljoprivredi Bosne i Hercegovine, ali od funkcioniranja tog informacijskog sustava u poljoprivredi još nema ništa.
Privlačenje novca
Prema službenim informacijama Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, sukladno zahtjevima Europske unije, uz konzultacije mjerodavnih državnih, entitetskih i tijela Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine, spomenuto je ministarstvo mjerodavno za koordinaciju uspostave integriranog sustava baza podataka za povezivanje registarskih podataka i ostalih relevantnih informacijskih sustava radi osiguranja tehničke suglasnosti postojećih i novih baza podataka, a sukladno najboljim praksama Europske unije.
Taj informacijski sustav, radi privlačenja novca iz pretpristupnih fondova Europske unije, u sebi treba, između ostalog, sadržavati registar poljoprivrednih gospodarstava i registar klijenata, sustav identifikacije i registracije životinja, fitoregistar, točnije registar proizvođača, prerađivača, dorađivača, uvoznika, skladištara i prometnika određenih vrsta bilja, biljnih proizvoda, popis poljoprivrede, mrežu računovodstvenih podataka na farmi (FADN), GIS okvir za područje istraživanja na temelju uzorka, piše Večernji list.
Umjesto da je spomenuti registar već u funkciji, i dalje se postavljaju pitanja zastupnika u Parlamentu Bosne i Hercegovine što se uradilo na tom planu i kad će famozni registar konačno zaživjeti.
Prema pravilima Zajedničkog direktorija za poljoprivredu EU-a, taj sustav ima bazu računalnih podataka iz sektora poljoprivrede, kao što je sustav identifikacije poljoprivrednih parcela, sustav za identifikaciju i registriranje prava na plaćanje, zahtjevi za potporu i zahtjevi za plaćanja, integrirani sustav kontrole, jedan sustav za bilježenje identiteta svakog korisnika poticaja koji podnosi zahtjev za poticaj ili zahtjev za plaćanje, sustav za identifikaciju i registriranje životinja, mrežu računovodstvenih podataka na farmi (FADN), poljoprivredni tržišni informacijski servis (PTIS).
Poljoprivredni informacijski sustav zapravo je potrebni alat za pristup financijskim sredstvima iz sheme pomoći Europske unije i fondova namijenjenih razvoju poljoprivrede. Prije pandemije koronavirusa iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine priopćeno je kako će razvoj ovog sustava omogućiti donositeljima odluka iz sektora poljoprivrede dobivanje kvalitetnih analiza, a prikupljene informacije bit će dostupne poljoprivrednim proizvođačima, trgovcima poljoprivrednih proizvoda te potrošačima, piše Večernjak.
U informaciji se navodi kako su do sada uspostavljeni statistički adresar poljoprivrednih gospodarstava, registri za identifikaciju i kontrolu kretanja životinja, kao i poljoprivrednih gospodarstava te klijenata, fitosanitarni registar, GIS katastar i inspekcijski sustav.
Još 2018. godine, radi poticanja poljoprivredne proizvodnje, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine trebala je formirati agrofond i agrobanke koje bi bile ravnomjerno raspoređene na cijelom prostoru Federacije Bosne i Hercegovine radi, kako je najavljeno, “sklapanja ugovora s poslovnim bankama za financiranje investicijskih projekata u poljoprivredi i ruralnom razvoju”.
Agrofond i agrobanke
Trebali su uvesti i poreze na neobrađena poljoprivredna zemljišta, a novčana sredstva prikupljena naplatom spomenutih poreza bila bi usmjerena u utemeljene agrofonda.
Do sada ništa od toga nije napravljeno.
