Bešlić: Iza smeća u Mostaru stoji strani pritisak, na Uborku nikad nije bilo piralena

Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić u intervjuu za Dnevnik.ba govori o problemima s odvozom smeća u gradu, deponiji Uborak, izgradnji prečistača otpadnih voda, održavanju izbora, ali i o interesima koji stoje iza periodičnog zatrpavanja mostarskih ulica smećem.

Gospodine Bešliću, smeta li Vam kad vidite smeće po gradu? Što Vam na ovaj problem kažu  u vlastitoj kući, obitelji, susjedstvu, pošto i Vi živite u ovom gradu?

Kao i svakom čovjeku naravno da smeta i meni i mojoj obitelji i svim žiteljima ovog grada.

Možemo li očekivati skoro rješavanje problema, što su glavne točke ovog spora?

Duboko se nadam da će se u dogledno vrijeme naći najbolje moguće rješenje, kažem moguće jer je jasno što Grad u ovom trenutku može bez Gradskog vijeća, i da se ovakve krize više neće ponavljati poradi svih građana grada Mostara. Glavne točke ovoga spora su plasirane dezinformacije. Sve je krenulo od lažne vijesti da se  na deponiju odvozi mulj, a što je inspekcija utvrdila da nije točno, već se deponirao samo pijesak s rešetki što je zakonski i propisano.  Na to se nadovezala udruga Futura s tvrdnjom  da se  u mulju nalazi piralen, obmanjujući javnost plasiranjem i plašenjem građana bez ikakvog konkretnog dokaza.

Grad Mostar je sukladno svim odredbama vršio sva ispitivanja koja su propisana Zakonom, i iste je nadzirala Federalna inspekcija. Budući da u Bosni i Hercegovini ne postoji niti jedan ovlašteni laboratorij za ispitivanje piralena, sukladno svim naputcima Federalno ministarstvo je poslalo mulj na ispitivanje u ovlašteni laboratorij u Zagreb kojim je utvrđeno da nema piralena sukladno europskim standardima za ispitivanje istog. Izuzev toga odrađena je još jedna analiza u Češkoj kojom je isto utvrđeno. Nakon nalaza više europskih instituta koji su ispitivali nitko više ne spominje piralen. Ne znam gdje je nestao preko noći, mediji su se samo utišali umjesto da  su nakon plasiranih polu-informacija postupili sukladno pravilima struke i izvijestili ljude da opasnosti od ovog spoja nema. Želim poručiti još jedanput da Grad za sve  ima dokaze da radi po dozvolama i provedenom monitoringu kuća koje vrše mjerenja i od strane Federalne inspekcije. Ovo je sve uzburkalo javnost i potom se organizirala nevladina organizacija „Jer me se tiče“. Koja je zablokirala prilaz deponiji više puta, te napravila veliku štetu gradu.

Prosvjednici kažu da je deponija Uborak neuvjetna, da se otpad tamo više ne smije odlagati…

Uborak je uvjetan i on je sanitarna deponija koja ne propušta ništa u zemlju i koja je napravljena prema svim svjetskim standardima. Da to nije tako ne bi je financirala Svjetska banka. Želim se osvrnuti i na tzv. dokaz koji je inicijativa prezentirala javnosti da je riba uginula na ušću potoka Sušica svi mediji su prenijeli tu vijest, a samo rijetki su objavili nalaz koji dokazuje da je riba uginula od varikine, te da je voda na potoku čista, što znači da je riba prvotno otrovana pa ubačena u potok.

Zašto se smeće s ulica ne odvozi na neke druge deponije ako je već Uborak blokiran? 

Vezano za odvoz otpada s područja Grada Mostara na deponije iz drugih gradova/županija želim naglasiti da smo kontaktirali sve sanitarne deponije na prostoru BiH, naišli smo na negativne odgovore, uz opasku da i sami imaju probleme s vlastitim otpadom. Niti jedna deponija u BiH ne može primiti toliko otpada koliko proizvodi grad Mostar. Na dnevnoj bazi to je 120 tona. Pratili ste hajku kada smo počeli voziti  dio otpada u Jablanicu tijekom prve blokade deponije, iz toga ako želite možete sve jasno iščitati. Inače, smatram da se u medijima daje previše prostora za paušalne tvrdnje bez dokaza. Najbolji primjer za to je intervju na Bljesku gospodina Hodžića koji ističe između ostalog da je tlo zagađeno i on kao zaštitnik svojih građana, istima  godinama uzgaja i prodaje gljive po čitavoj BiH s nasada na Uborku, ako je zagađeno postavlja se pitanje zašto i dalje prodaje svoje proizvode? Samo inspekcijski nalog i dokaz su mjerodavni. Iz Inicijative između ostalog kažu da svako analiziranje uzoraka pa čak i onih uzoraka  koji su oni sami nosili, navodno lažiraju podatke, jer nisu onakvi  kakvi oni priželjkuju da budu, to možete vidjeti iz njihovih intervjua. Na ovaj način se pokušavaju diskreditirati kuće koje vrše monitoring i koji su za sve kontrole akreditirani i certificirani. Naglašavam i kako Grad Mostar nema nikakav utjecaj na federalnu inspekciju. Glavni Federalni inspektor kaže deponija Uborak je možda uz Zenicu najbolja i najuređenija deponija u BiH.

Komu je onda u interesu da je Mostar zatrpan smećem?

Iza ovoga postoji strani pritisak da se održe izbori i još uz to i privatni kapital koji želi zagospodariti gradskim resursima.

Je li Uborak problem samo Mostara, odnosno Vas kao gradonačelnika i Gradske uprave

Stekao se kroz medije dojam da je to problem grada Mostara ili bolje rečeno samo mene, jer iz inicijative „Jer nas se tiče“  traže moj potpis da će se deponija zatvoriti. Za otvaranje ili zatvaranje objekta, u ovom slučaju deponije, potrebne su odluke Gradskog vijeća. I to su razlozi zbog čega ne mogu staviti svoj potpis na taj ultimatum. Sve drugo sam prihvatio od inicijative „Jer nas se tiče“  Da ćemo popraviti upravljanje deponijom, da ćemo istu osuvremeniti novom opremom itd. Javnosti želim razjasniti i sve vezano za prethodno planirano proširenje deponije. U Odluci Gradskog vijeća o prostornom planu određen je obuhvat Deponije Uborak-Buđevci. Na temelju te odluke Grad je i vršio eksproprijaciju zemljišta. Dok  novo  Gradsko vijeće ne donese drugu odluku ova odluka je važeća i ne može je gradonačelnik staviti van snage. Kada su se donosile odluke o eksproprijaciji,  mještani gradskog područja Sjever su imali svoje vijećnike koji nisu imali nikakvih primjedbi i svi su glasovali za spomenute odluke.

Sve odluke donosi Gradsko vijeće, a provodi ih gradonačelnik. Također nefunkcioniranje vlasti na višim razinama se pokazuje kroz bježanje od odgovornosti, pa se stječe dojam da je to samo problem grada Mostara. Ovo je Regionalna deponija koja se nalazi u strategiji BiH i ona je za dvije županije čime je jasno da ona ne bi smjela biti samo problem grada Mostara. Dozvole za građenje i okolišnu dozvolu izdaje Federacija, monitoring vrši Federacija. Obaveze Županije su propisane zakonom i određivanje lokacija se utvrđuje od strane jedinica lokalne samouprave i županija. Nije nužno da deponija u budućnosti bude u Mostaru. Formirana je komisija za traženje novih lokacija. Na području grada je locirano u prijedlogu šest lokacija od kojih je i jedna i Uborak.

Ovakvu inicijativu trebale bi pokrenuti i druge općine da se onda može odrediti najadekvatnija lokacija i da se to mjesto odredi u novoj strategiji BiH. To je zakonski put, kojim se mora ići  ali to nitko ne želi čuti, nego se želi da im ja kažem i potpišem ono što je stvar za Gradsko vijeće, kojega danas nema, kao i više instance od Federacije pa nadalje.
Je li moguće i dalje odlagati smeće na Uborku

Komunalni otpad moguće je odlagati na Uborku još godinu do dvije dana bez izgradnje  novih kazeta za koje je izvršena izvlaštenje tj. eksproprijacija. Do tada očekujem da ćemo imati Gradsko vijeće i da će oni odlučiti o daljnjim aktivnostima vezanom za pitanja deponije, odnosno njene lokacije.

Je li sve ovo sa smećem dio nečijeg političkog projekta

Ovo je svakako dio velikog političkog projekta, koji se može jasno iščitati iz svih medijskih istupa bilo prosvjednika, bilo onih koji iste posjećuju i podržavaju. Iza ovoga, kao što sam već rekao, postoji strani pritisak da se održe izbori i još uz to i privatni kapital koji želi da zagospodari gradskim resursima.

Na koga aludirate? 

Neću nikoga isticati, želim biti dio rješenja a ne problema, tko želi  može jasno iščitati i bez mojih pojašnjenja.

Pored smeća, Mostar ima i niz drugih infrastrukturnih problema, od rupa na cestama, preko zapuštenih zelenih površina pa do problema s oborinskim vodama – zašto je to sve tako?

Puno je infrastrukturnih problema koji su vezani za ne postojanja  Gradskog vijeća. U Vašem pitanju je sadržano sve što je vezano za firme koje se bave komunalnim poslovima. Ja nisam zadovoljan stanjem u Gradu. Vi znate da je Gradsko vijeće od gradonačelnika uzelo ovlast upravljanja nad gospodarskim društvima u gradu. Grad je osporavao na Ustavnom sudu tu odluku, ali sud osporavanje nije prihvatio. Danas u gradskim tvrtkama nije lako raditi, jer rade bez Skupštine i nadzornih odbora, a ne mogu promijeniti cijene niti urediti ovu oblast u svojoj djelatnosti sukladno zakonu. Za to sve su potrebne određene Odluke Gradskog vijeća. Nadam da će se izbori u Mostaru održati kako bi se ovo razriješilo.

Želim spomenuti i porušenu infrastrukturu u ratu, a koja je naročito izražena u Mostaru. Obnova tih objekata je obaveza Bosne i Hercegovine, odnosno ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Oni su dužni obnoviti porušeno, a oni se oglušuju unatoč tome što je Grad izradio svu potrebnu dokumentaciju i izdao dozvole za rekonstrukciju.

Znate li možda kad će se održati izbori u Mostaru?

Sudeći po trenutačnoj političkoj klimi i približavanju stavova  izbori  bi se trebali održati 4. listopada.2020.godine. U to vjerujem  jer je i krajnje vrijeme da se lokalni izbori za Mostar održe.

Hoćete li nastaviti svoje političko djelovanje ?

Želim da se u Mostaru prvenstveno održe izbori, i da predam dužnost, a za daljnje političko djelovanje neću ništa prejudicirati.

Prelama li se preko Mostara i njegovih stanovnika sva kompleksnost političkih odnosa u zemlji i nefunkcionalnost gotovo svih razina vlasti? Kako se to očituje u praktičnom životu?

Svakako da se sva kompleksnost Bosne i Hercegovine prelama u Mostaru, jer je Mostar multietnički grad i uvijek pogodno tlo za politička prepucavanja i eksperimente, počevši od Statuta pa nadalje. Ono što je u drugim gradovima jednostavno kod nas je svakodnevno problem. Dakle samim time praktični život, kako Vi kažete, u potpunosti je nepraktičan, jer u bilo koji projekt da se krene na terenu nailazimo od političkih do svih ostalih problema.  Najbolji primjer takvog projekta je izgradnja prečistača koji se sabotira izmišljenim pričama o potrošenim sredstvima, a ono što javnost mora znati jeste da Grad nije izdvojio  sredstva za prečistač nego je to grant iz različitih međunarodnih izvora (Europska komisija, Švedska SIDA, Svjetska banka) gdje je Svjetska banke kontrolirala svaku utrošenu marku. Sredstva nisu uopće išla preko grada. Na javni natječaj Svjetska banka je odabrala izvođača – Grčka tvrtka ACTOR i imenovala nadzor svih radova. Tek kada  nadzor kaže da su svi uočeni nedostaci otklonjeni i projekt primi komisija za Tehnički pregled, a koju je imenovalo Federalno ministarstvo, tada je projekt završen. Tek u tom trenutku će Grad  nastupiti i preuzeti službeno prečistač. Ponovio bih, Svjetska banka je ta koja je rukovodila svime u tom projektu, od samog projektiranja do izgradnje i utroška sredstava.

Kakva je Vaša vizija nekog budućeg Mostara?

Mostar je  izuzetno perspektivan Grad. Sam projekt UNESCO-a, na koji sam ponosan, dobar je primjer kojim otvaramo grad za bolju budućnost. Mostar, zahvaljujući tome što se nalazi na toj prestižnoj listi, razvija dosta brzo turističku djelatnost na kojoj se danas bazira većina našega ekonomskog poslovanja. Zahvaljujući tome mnogi ljudi danas u Mostaru žive solidno. Moraju se stvoriti bolji preduvjeti za strano ulaganje. Naša ekonomija bi bila mnogo jača ukoliko bi se političke prilike u BiH popravile i to bi svakako ohrabrilo strane ulagače da ulažu i da se razvija BiH. Mi imamo neke prednosti za ulagače kao što je mali porez na dobit, jeftinija energija i slično, ali nestabilnost u zemlji dovodi do nesigurnosti ulagača i zato nas mnogi ozbiljni investitori u širokom luku zaobilaze. To se mora promijeniti svima će nam biti bolje, a to će se najbolje osjetiti ovdje u Mostaru.