Bariša Čolak: Problem je u onima koji trebaju prihvatiti ravnopravnost

Bariša Čolak, zamjenik predsjedatelja Kluba Hrvata u državnom Domu naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja u Glavnom vijeću Hrvatskoga narodnog sabora, u intervjuu za Večernji list govori o novom pokušaju promjene Izbornog zakona sukladno presudama Ustavnog suda BiH te ističe kako ove godine konačno moramo promijeniti izborno zakonodavstvo budući da je iduća godina izborna te bi bilo neprihvatljivo da se u Mostaru ponovno ne održe izbori. U kontekstu prijedloga HNS-a ističe kako on sadrži elemente koji su već ponuđeni partnerima, a zajednički nazivnik svih tih prijedloga jest legitimno predstavljanje triju konstitutivnih naroda. Kazavši kako HNS prihvaća svako rješenje, ali samo ako podrazumijeva legitimno predstavljanje, odnosno ostvarenje onog temeljnog načela o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda, Čolak je konstatirao kako, nažalost, nije problem u rješenjima već u onim akterima koji konačno trebaju prihvatiti rješenje koje će Hrvatima omogućiti ista prava koja imaju i druga dva naroda.

Hrvatski narodni sabor ponovno će ponuditi prijedlog promjene Izbornog zakona. S obzirom na dosadašnja iskustva u pregovorima, kakva su vaša očekivanja?

Nije problem u jednom prijedlogu, mi možemo ponuditi više prijedloga, ali zajednički nazivnik svih tih prijedloga jest legitimno predstavljanje triju konstitutivnih naroda. Sva bit je u tomu. Naravno da nam za to treba sugovornik. Nije problem u rješenjima, problem je u akterima koji trebaju konačno prihvatiti rješenja koja su jednaka za sve.

Ova godina je, dakle, ključna za promjene?

Dakle, nadati je se da će ipak postojati svijest o tomu da moramo nešto napraviti. Ako mi ove godine ne riješimo pitanje Izbornog zakona, a na što se ne smije zaista ni pomišljati, mi iduće godine ulazimo u jedan kritičan trenutak, ponovno, ne daj Bože, neodržavanja izbora u Mostaru.

To zaista ne bi trebalo nikomu odgovarati i to je jedan najgori mogući scenarij. Zato, prvo što treba napraviti je, neovisno o Izbornom zakonu, formirati vlast na državnoj razini. Onda bi trebalo promijeniti Izborni zakon, i to u svim segmentima koji su bitni za BiH, i to u odnosu na Mostar – dakle provesti tu odluku Ustavnog suda, kao i odluku Ustavnog suda vezanu uz predmet “Ljubić” koja se odnosi na Dom naroda te članova Predsjedništva.

Što je zapravo temelj na kojemu hrvatska strana inzistira kada je riječ o promjeni izbornog zakonodavstva?

Mi smo otvoreni, nudimo rješenje, ali je pitanje prihvaćanja takvih rješenja s druge strane. Mi smo sto puta rekli kako prihvaćamo svako drugo rješenje, ali samo ako podrazumijeva legitimno predstavljanje, odnosno ostvarenje onoga temeljnog načela o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda. To temeljno ustavno načelo konačno bi trebali shvatiti svi, od tog načela ovisi i funkcioniranje BiH.

Možete li se osvrnuti na pitanje ustroja vlasti na federalnoj razini, a za što je, kako se moglo čuti, preduvjet promjena Izbornog zakona?

Ako sada ne promijenimo Izborni zakon, a ako bi se formirala vlast, mi nismo onda ništa napravili, svi smo skupa u problemu, a posebno jer je iduća godina izborna i ne možemo u izbornoj godini očekivati promjene u izbornom zakonodavstvu. Dakle, jednostavno je sada vrijeme. Nismo ni protiv promjene Ustava BiH i da se provedu presude Europskog suda za ljudska prava, za to smo otvoreni, ali smo svjesni da to ne možemo sami napraviti. To ne ovisi samo o nama, ali mi smo ti koji želimo promjene jer bez promjene nema europskog ni euroatlanskog puta BiH. Jesmo za europski i euroatlantski put i ne vidimo neku drugu alternativu koja bi donijela bilo što dobro ovom prostoru i svim naroda.

Kako izaći iz krize koja evidentno postoji u kontekstu (ne) formiranja vlasti na državnoj razini?

Ako ima političke volje, vrlo jednostavno. Kada pristupamo obnašanju neke značajne funkcije, mi dajemo svečanu izjavu i prisegu da ćemo raditi u skladu s Ustavom i zakonom bez obzira koliko mi smatramo je li taj Ustav dobar ili ne. Ali dok je takav, mi ga moramo poštovati. Ja ne vidim ni jednoga razloga da se stavljaju bilo kakve zapreke za uspostavu vlasti i da se uvjetuje bilo što. Konačno, mi moramo shvatiti da Europska komisija trenutačno nema odgovarajućeg sugovornika s bh. strane jer nema novog Vijeća ministara. Mi smo samo konstituirali domove Parlamentarne skupštine, ali nemamo pomoćna radna tijela, nemamo povjerenstava, vidite da ne zasjeda ni jedan dom. Sve je to međusobno isprepleteno. Mislim da je krajnje vrijeme da se vlast na državnoj razini uspostavi i da se započne raditi bez bilo kakvih uvjeta.

Čolak je nedavno za Hrvatski medijski servis komentirao mišljenje Europske komisije o tome što BiH treba učiniti da bi stekla status kandidata za članstvo u EU, kazavši da je tu sve ono što su i ranije znali da treba napraviti. Naglasio je da je važno i to što se na vrlo jasan način poziva na provedbu odluka kako Europskog suda za ljudska prava, ali jednako tako i Ustavnog suda BiH, na čemu stalno inzistiraju hrvatski politički predstavnici u BiH, zalažući se za provedbu tih odluka Ustavnog suda u predmetu “Ljubić” koji govori o legitimnom predstavljanju.