Amerikanci žele graditi TE Kongora
Nakon kineskih investitora, ali i određenih najava Hrvatske elektroprivrede (HEP) da bi mogla ući u investiciju glede izgradnje termoelektrane i rudnika Kongora, posljednji u nizu velikih partnera koji su istaknuli zanimanje jest grupacija CalErin čiji su pojedini članovi iznimno blisko surađivali s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
CalErin je investicijska kompanija koja ulaže u brojne industrije i gospodarske grane, od poljoprivrede, energetike, do IT tehnologija. U njezinoj upravi je umirovljeni američki veleposlanik Michael Ussery koji je svojedobno bio političko-poslovni savjetnik u Trumpovoj kompaniji, a pokrenuo je na desetke međunarodnih kompanija. Ussery čak i sada održava jako dobru komunikaciju s američkim predsjednikom, odnosno ljudima iz njegove administracije. Piše Večernji list.
Ključna tema na izborima
Zbog toga zanimanje na termoelektranu Kongora, ali i termoelektranu Miljevina iz toga stajališta izaziva veću pozornost. No, za realizaciju ovoga projekta vjerojatno bi bilo puno manje problem pronaći novac nego riješiti političke prijepore koji godinama postoje i oko kojih se čak dobivala i gubila vlast, pa i dijelile političke stranke. najznačajnija stajališta koja su suprostavljena odnose na zagovornike investicije i zapošljavanja najmanje 1.500 ljudi, koji su moguće u većini, ali su tihi, i one drug koji su bučniji, a koji prosvjeduju zbog onečišćenja okoliša za koje tvrde kako bi bilo fatalno. čak i sada Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne provodi određena istraživanja i ispitivanja na što je do sada potrošeno oko 3,5 milijuna maraka, no taj projekt je još uvijek mrtvo slovo na papiru. prema projektnim podacima termoelektrana i rudnik Kongora imali bi instaliranu snagu od 550 megavata, odnosno dva bloka od 275 megavata. Termoelektrana je kao projekt zamišljena zbog postojanja velikog bazena ugljena koji se nalazi ispod Duvanjskog polja, a čije su zalihe tolike da bi bile dovoljan za najmanje 30 godina rada te termoelektrane. Do sada su doslovno provedena sva ispitivanja, od kakvoće ugljena, do kapaciteta mogućnosti koje pružaju moderne tehnologije.
Veća dobit nego šteta
Iako se u EU, pa tako i na ovim područjima, nastoji štov više energije proizvesti iz obnovljivih izvora energije, što uključuje vodeni, potencijal vjetra i sunca, sve to ipak nije ni blizu dovoljno za zadovoljiti potencijale konzumnog područja EP HB zbog čega se godinama pokušava krenuti s izgradnjom termoelektrane koja bi doslovno udvostručila proizvodne kapacitete te kompanije. Istodobno, u Tomislavgradu bi se, prema procjenama rađenim ranijih godina, zaposlilo 1.700 radnika u rudniku i termoelektrani, što bi doslovno dovelo do zaustavljanja migracije ljudi koji posljednjih mjeseci u redovima napuštaju zemlju. Najbolja “reklama” potpori izgradnje termoelektrane u Kongori su iskustva “Clean Coal Tehnologies” koji dramatično smanjuju sumpor u zraku. U Tomislavgradu i HBŽ-u je konačno vrijeme da izaberu između odlaska i ostanka.
